Sjeverna Hrvatska jedna od gospodarski najbrže rastućih regija u EU od 2019. godine

U razdoblju od pet godina, između 2019. i 2024. godine, bruto društveni proizvod (BDP) Europske unije (EU) porastao je realno 5,6 posto, no brojka rasta očekivano nije podjednako raspoređena među europskim regijama.

Među 244 regije s raspoloživim podacima BDP je u pet godina narastao u 197 regija dok je u 46 regija pao. U jednoj regiji, a to je španjolska afrička enklava Ceuta, BDP je praktično ostao nepromijenjen.

Najrobusniji rast BDP-a, navodi Eurostat, zabilježen je u regiji irskog glavnog grada Dublina koja se naziva Eastern and Midland. Ta je regija u 2024. imala i najveći BDP po glavi stanovnika, a između 2019. i 2024. ukupni gospodarski rast je iznosio čak 38 posto.

Druga je na ljestvici u EU također jedna irska regija, a to je Northern and Western gdje je kumulativni rast iznosio 36,4 posto. Nakon njih slijedi područje rumunjskog glavnog grada Bukurešta, Bucuresti-Ilfov, gdje je BDP za pet godina povećan za 33 posto.

Na četvrtom je mjestu Malta koja je i država i statistička regija. Tamo je ostvaren petogodišnji rast BDP-a od 32,9 posto.

Peto mjesto pripada francuskoj prekomorskoj regiji Mayotte s rastom od 32,1 posto da bi se na šesto mjesto plasirala još jedna irska regija Southern gdje je BDP od 2019. narastao 26 posto.

Gotovo sve regije s glavnim gradovima u EU ostvarile su gospodarski rast od 2019. godine, a iznimka je jedino Finska, odnosno regija Helsinki-Uusimaa, gdje je BDP u pet godina realno pao 1,9 posto.

Područje s najvećim gospodarskim padom bila je bugarska Jugoistočna regija gdje je smanjenje ekonomske aktivnosti doseglo visokih 20,5 posto.

U još četiri regije BDP je pao dvoznamenkastim brojkama.

To je u Grčkoj Dytiki Makedonia gdje je pad bio 18 posto, zatim Groningen u Nizozemskoj sa 14 posto te Sud-Muntentia i Sud-Vest Oltenia u Rumunjskoj čiji je BDP smanjen za 13,5, odnosno 11,3 posto.

Najveći petogodišnji gospodarski rast u Hrvatskoj imala je Sjeverna Hrvatska s brojkom od 25,9 posto što je gura među europske statističke regije s najvećim rastom.

Druga je Jadranska Hrvatska s 19,7 posto, a na trećem je mjestu grad Zagreb s 18,8 posto.

Konačno, poslovično gospodarski najslabija regija u Hrvatskoj Panonska Hrvatska imala je kumulativni rast od 14,4 posto.

Dvije slovenske regije imale su slabije brojke rasta no hrvatske regije.

Tako je Istočna Slovenija polučila petogodišnji rast BDP-a od 9,1 posto, a Zapadna Slovenija od 12,8 posto.