Matija Gavrilović napravio najveću vinsku kartu na svijetu: Više od 4,3 milijuna vinogradarskih parcela na jednom mjestu

Više od 4,3 milijuna vinogradarskih parcela, više od 100.000 vinarija i podaci iz 90 zemalja svijeta – sve na jednoj karti. Iza projekta World Winery Map stoji umaška tvrtka M.G. Solutions Matije Gavrilovića, koji je ideju za globalnu digitalnu platformu dobio tijekom posjeta Gruziji, a prvu verziju realizirao u svega tri mjeseca.

Koristeći suvremenu tehnologiju, Gavrilović je stvorio alat koji omogućuje usporedbu vinograda prema nizu čimbenika, od nadmorske visine i sastava tla do klimatskih uvjeta i utjecaja klimatskih promjena. O svemu tome, kao i nekim drugim temama, porazgovarali smo za Financije.hr.

Za početak, kako ste došli na ideju napraviti najveću vinsku kartu na svijetu, koliko je ljudi radilo na njoj i koliko je prošlo od ideje do realizacije?

U lipnju ove godine bio sam pozvan kao govornik na Global Tech Weekendu u Tbilisiju, konferenciji koja okuplja stručnjake iz tehnološke industrije. Zadnji dan bio je rezerviran za završnu ceremoniju na imanju pored Tbilisija, gdje smo kušali domaće vino i hranu. Zanimalo me u kakvim točno uvjetima raste njihova loza u usporedbi s našom, kakva je klima. Pokušao sam pronaći alat na internetu koji bi mi u par klikova dao te podatke i shvatio sam da takvo što na globalnoj razini ne postoji. Tu se rodila ideja. Fizički, ljudskom rukom, za projekt ovog opsega trebala bi nam desetljeća. Uspio sam u izrazito kratkom roku okupiti manji tim i uz moć današnje tehnologije, od povratka iz Gruzije do lansiranja prve verzije krajem rujna, prošla su samo tri mjeseca danonoćnog rada.

Koliko je vinograda i vinarija na karti te što se još može naći na njoj?

Na karti World Winery Map ucrtano je više od 4,3 milijuna vinogradarskih parcela i više od 100.000 vinarija u 90 zemalja. Klikom na svaki vinograd korisnici vide na kojoj je visini, koliko je strm, prema kojoj strani svijeta gleda i koliko sunca dobije. Upisani su i sastav tla, geologija, oborine, Winklerov indeks te prosječna temperatura tijekom vegetacije vinove loze. Karta zna i gdje se posjetitelj nalazi, pa pokazuje najbliže vinarije i kako do njih.

Što je bila najveća prepreka u prikupljanju i obradi podataka iz toliko različitih država i kako ste dolazili do njih?

Prikupljanje podataka bio je ogroman izazov jer smo kombinirali službene državne registre s neslužbenim izvorima. Najveći posao bio je složiti 42 različita izvora u jednu kartu bez preklapanja, uz pravilo da službeni izvor uvijek ima prednost. Ukupno je trebalo obraditi više od četiri milijuna prostornih poligona i izračunati stotine milijuna podataka. Svi ti izračuni prvi put omogućuju da se svaki vinograd na svijetu usporedi s bilo kojim drugim po istim mjerilima. Tako se vidi gdje se uvjeti za lozu mijenjaju, koja područja dobivaju, a koja gube, i to po parceli, ne po državi.

Koliko je Hrvatska zastupljena na karti i što ste tijekom prikupljanja podataka doznali o hrvatskom vinogradarstvu i vinarstvu?

Hrvatska je na karti obrađena do najsitnijeg detalja. Granice nisu crtane od oka, već su preuzete iz Pravilnika o vinogradarstvu (NN 81/2022). Ucrtane su sve četiri velike regije, 12 podregija i 72 vinogorja. Karta obuhvaća više od 53.000 vinogradarskih parcela iz ARKOD-a i 681 domaću vinariju. Ono što me ugodno iznenadilo jest činjenica koliko je s hrvatskim podacima zapravo bilo jednostavno raditi u usporedbi s nekim puno većim državama. Naš sustav je odlično posložen, s jedne strane imamo digitalni registar vinograda, ARKOD, koji pruža podatke o parcelama. S druge strane, podjela na regije i vinogorja u Pravilniku o vinogradarstvu iz 2022. napravljena je vrlo stručno i logično. Kada imate takvu bazu čistih podataka i jasnih granica, puno je lakše te podatke predstaviti na globalnoj razini.

Je li Vas iznenadio toliki interes stranih medija? O World Winery Mapu su izašli tekstovi u više desetaka zemalja, čak i u Indiji i Brazilu.

Krenuli smo s priopćenjem u SAD-u, ali reakcija je nadmašila sva očekivanja. PR smo radili u suradnji s agencijom Briefing komunikacije, a do danas je o karti pisalo više od 250 portala u 30 zemalja. Najviše ih je u Italiji i Španjolskoj, po tridesetak u svakoj, i naravno u SAD-u. U Gruziji je javna televizija objavila i poseban prilog o karti. Pisali su mediji od Brazila, preko Kanade i Južnoafričke Republike do Indije i Novog Zelanda. Pedesetak portala, od specijaliziranih vinskih do turističkih, agronomskih i lokalnih, javilo se da želi sudjelovati u probnoj fazi koju pokrećemo u prosincu. Oni će nama slati vinske vijesti i članke, a mi ćemo te vijesti geolocirati na karti, kako bi platforma bila što bogatija korisnim informacijama.

Koliko je ulaganja bilo potrebno za razvoj karte i u kojem roku očekujete da bi projekt mogao početi ostvarivati značajnije prihode?

Najveća investicija u stvaranju World Winery Mapa nisu bile financije u klasičnom smislu, već tisuće radnih sati, programiranje i razvoj vlastitih algoritama i modela. Projekt je za sada u potpunosti financiran vlastitim sredstvima, što nam daje slobodu da ga razvijamo točno onako kako želimo. Što se tiče prihoda, interes za kartu je velik pa očekujemo da bi značajniji prihodi mogli početi dolaziti u prvoj polovici iduće godine.

Kako je zamišljen poslovni model platforme? Planirate li prihode ostvarivati kroz pretplate, prodaju podataka ili suradnju s vinarijama i drugim tvrtkama?

Naš poslovni model oslanja se na tri stupa. Iako svaka vinarija može besplatno preuzeti svoj profil i upisati osnovne podatke o sebi i sortama koje uzgaja, uz pretplatu dobiva zlatni pin na karti, može dodati koje etikete proizvodi i u kojem vinogradu raste grožđe iz te boce, nagrade koje su osvojili, opisati svaki vinograd, dodati društvene mreže i kontakt za direktnu rezervaciju. Drugi stup je poslovna analitika i API za velike proizvođače, konzorcije i udruge, koji žele usporediti svoje položaje s konkurencijom ili tražiti nove, ali i moći procijeniti kakva će klima biti u budućnosti na svakom pojedinom vinogradu. Treći stup su partnerstva s ostalim akterima u vinskom i vinogradarskom svijetu, od proizvođača čaša, čepova, traktora do gnojiva.

Ono što nam je bitno naglasiti jest da preuzimanje profila na karti i povezivanje vinograda s vinarijom za same vinare ostaje, i uvijek će ostati, potpuno besplatno.

Recite mi nešto i o Vašoj tvrtki M.G. Solutions: kada ste osnovani, koliko imate zaposlenih i kakve sve usluge nudite?

Tvrtku sam osnovao u ljeto 2024. godine s jasnim ciljem efikasnog poslovanja orijentiranog isključivo na rezultat. U današnjem tehnološkom svijetu, broj fizički zaposlenih ljudi u uredu odavno nije mjerilo uspjeha. Osobno upravljam cjelokupnom arhitekturom i vizijom projekta, dok se u operativnom dijelu oslanjam na snažnu digitalnu infrastrukturu i uski krug vrhunskih vanjskih suradnika. Primjerice, za specijalizirani vinski dio tu je Tomo Jakopović iz Vinskog kluba, moj vanjski IT tim, a za društvene mreže digitalna agencija Chez Sylvie Media. Ovakav pristup omogućio mi je da se potpuno fokusiram na sam proizvod i lansiram globalni projekt u rekordnom roku.

Završno, koji su planovi za daljnji razvoj World Winery Mapa?

U tijeku su dogovori za suradnje s vinskim sajmovima, a paralelno širimo mrežu partnerskih portala za geolociranje vijesti, te pregovaramo s većim brojem vinskih konzorcija i udruga.

Međutim, ono prvo veliko i osjetno što nas čeka izlazi već idući tjedan: uvodimo svojevrsni “klimatski vremenski stroj”. Za svaki vinograd na karti prikazivat ćemo temperaturu iz 2000. godine, današnju temperaturu, ali i očekivanu temperaturu za 2050. godinu. Tako će svaki vinar i posjetitelj moći na ekranu vrlo jasno vizualizirati brzinu klimatskih promjena.