Hrvatski lovački savez (HLS) odbacio je u petak pokušaje da se lovce i lovačke udruge prikaže kao glavne krivce za štete koje divljač počini na poljoprivrednim površinama. Protive se i tvrdnjama da predložene izmjene Zakona o lovstvu pogoduju lovcima na račun prava poljoprivrednika.
„Hrvatski lovci nisu ničiji bankomati, a lovačke udruge nisu osiguravajuća društva koja su dužna bezuvjetno podmirivati štete nastale na tuđoj imovini”, poručili su iz Saveza.
Tvrde da se odgovornost za štete godinama gotovo automatski prebacuje na lovoovlaštenike, dok se obveze vlasnika i korisnika poljoprivrednog zemljišta zanemaruju. Traže sustav u kojem će pravo na naknadu biti povezano s jasnim obvezama svih uključenih.
Iz Saveza ističu da zaštita poljoprivrednih površina ne može biti isključiva odgovornost lovaca. Smatraju da i vlasnici usjeva i nasada trebaju poduzimati razumne mjere kako bi spriječili nastanak štete.
Podsjećaju da poljoprivrednici ostvaruju potpore kroz nacionalne i europske programe, izravna plaćanja i druge oblike javnog financiranja. Na raspolaganju su im, navode, i mogućnosti osiguranja proizvodnje te naknade štete kada su ispunjeni propisani uvjeti.
HLS naglašava da ne osporava opravdanost potpora, važnost poljoprivrednog rada ni izazove s kojima se proizvođači suočavaju. Neprihvatljivim, međutim, smatra očekivanje da javna potpora i pravo na odštetu istodobno znače oslobađanje vlasnika od odgovornosti za zaštitu vlastite proizvodnje.
„Ako se od poljoprivrednika očekuje da štiti svoju proizvodnju od vremenskih nepogoda, bolesti i drugih rizika, zbog čega bi zaštita od divljači bila iznimka za koju bi financijsku odgovornost unaprijed trebali snositi lovci”, pitaju iz Saveza.
Prema HLS-ovu tumačenju, predložena zakonska rješenja zadržavaju pravo na naknadu opravdane štete, uz jasnije utvrđivanje obveza sudionika i odgovornosti za njezin nastanak. Smatraju da bi takav sustav omogućio ostvarivanje prava poljoprivrednicima koji odgovorno gospodare svojom imovinom.
Savez traži i zaštitu lovačkih udruga od neosnovanih odštetnih zahtjeva i neutemeljenih tužbi. Upozorava na mogućnost da pojedinci sudske postupke protiv lovačkih društava koriste kao izvor prihoda, umjesto kao sredstvo zaštite svojih prava.
Posebno problematičnim smatraju situacije u kojima bi se poljoprivredne kulture zasijavale prvenstveno radi poticaja, bez odgovarajućeg održavanja i zaštite, a zatim od lovačkih društava tražilo podmirenje štete.
Pročitajte još:
Ako takve zlouporabe postoje, moraju se jasno utvrditi i spriječiti, poručuju iz HLS-a. Naglašavaju da posljedice ne bi smjeli snositi lovci koji vlastitim sredstvima financiraju rad svojih udruga.
Iz Saveza zaključuju da podupiru suradnju lovaca i poljoprivrednika, koja u brojnim sredinama postoji desetljećima. Smatraju da ona treba počivati na uzajamnom uvažavanju, podjeli odgovornosti i pravednoj naknadi stvarno nastale štete.
