Strane kompanije u hrvatskom gospodarstvu imaju znatno veću težinu nego što sugerira njihov broj. Čine manje od pet posto poduzeća, a zapošljavaju svakog petog radnika i stvaraju gotovo trećinu dodane vrijednosti poslovnog gospodarstva.
U pojedinim djelatnostima, poput telekomunikacija, njihov je utjecaj još izraženiji.
Eurostat je 8. listopada objavio podatke prema kojima su poduzeća pod stranom kontrolom u 2024. činila 1,1 posto svih poduzeća u poslovnom gospodarstvu Europske unije. Zapošljavala su 15,5 posto zaposlenih i samozaposlenih osoba te stvarala 24,2 posto dodane vrijednosti.
Hrvatska je prema sva tri pokazatelja iznad europskog prosjeka.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, objavljenima u rujnu, od 252.125 aktivnih poduzeća u obuhvaćenim djelatnostima njih 11.929 bilo je pod stranom kontrolom. Njihov udio iznosio je 4,7 posto, što je Eurostat u svojoj kratkoj objavi zaokružio na pet posto. U tim je poduzećima bilo zaposleno i samozaposleno 271.466 osoba, odnosno 20,1 posto ukupnog broja.
Ukupna dodana vrijednost 30 posto
Ostvarila su 57,8 milijardi eura prometa, što odgovara udjelu od 34,9 posto. Njihova dodana vrijednost iznosila je 15,4 milijarde eura, odnosno 29,6 posto ukupne dodane vrijednosti poslovnog gospodarstva.
Za tumačenje tih brojki važan je i obuhvat istraživanja. Riječ je o aktivnim tržišnim poduzećima u poslovnom gospodarstvu, od industrije do tržišnih usluga. Udio od 29,6 posto odnosi se na njihovu ukupnu dodanu vrijednost, a ne na hrvatski BDP.

Poduzeće pod stranom kontrolom pritom posluje u Hrvatskoj, dok se njegova krajnja kontrolirajuća jedinica nalazi u inozemstvu. Kontrola u pravilu podrazumijeva izravno ili neizravno raspolaganje s više od polovice glasačkih prava.
Statistika tako prati gospodarsku aktivnost ostvarenu u Hrvatskoj i vlasničku kontrolu nad poduzećima koja je stvaraju.
Najveći udjeli u telekomunikacijama i farmaceutskoj proizvodnji
Raščlamba Eurostatovih podataka po djelatnostima pokazuje koliko se iza nacionalnog prosjeka kriju različite vlasničke strukture. Prema našem izračunu iz baze fats_activ, poduzeća pod stranom kontrolom u telekomunikacijama zapošljavaju 79,1 posto zaposlenih i samozaposlenih te stvaraju 93,4 posto dodane vrijednosti te djelatnosti.
U proizvodnji farmaceutskih proizvoda i pripravaka njihovi udjeli iznose 64,7 posto zaposlenosti i 68,3 posto dodane vrijednosti. U financijskim djelatnostima i osiguranju zapošljavaju 58,1 posto osoba, dok im je udio u dodanoj vrijednosti 33,8 posto.
Po ukupnom broju radnih mjesta najveću težinu imaju u prerađivačkoj industriji, gdje zapošljavaju oko 80 tisuća osoba, i trgovini, s približno 67,5 tisuća zaposlenih. Na te dvije djelatnosti zajedno otpada više od polovice svih zaposlenih u hrvatskim poduzećima pod stranom kontrolom.

U prerađivačkoj industriji stvaraju 37,5 posto dodane vrijednosti, a u trgovini 34,5 posto. Njihova je prisutnost izražena i u računalnom programiranju, savjetovanju i informacijskim uslugama, gdje zapošljavaju 31,8 posto osoba i ostvaruju 39,9 posto dodane vrijednosti.
U djelatnostima smještaja te pripreme i usluživanja hrane na njih otpada 12 posto zaposlenosti i 20,4 posto dodane vrijednosti. Građevinarstvo ima znatno niže udjele, 7,5 posto zaposlenosti i 9,1 posto dodane vrijednosti.
Dodana vrijednost raste, udio se smanjuje
Razliku između malog udjela u broju poduzeća i znatno većeg udjela u zaposlenosti dijelom objašnjava njihova veličina. Prema izračunu iz DZS-ovih podataka, poduzeće pod stranom kontrolom u Hrvatskoj u prosjeku ima približno 23 zaposlene i samozaposlene osobe. U poduzećima pod domaćom kontrolom taj prosjek iznosi oko 4,5.
Razlika postoji i u dodanoj vrijednosti po zaposlenoj osobi. U poduzećima pod stranom kontrolom ona je u 2024. iznosila približno 56,6 tisuća eura, a u onima pod domaćom kontrolom 33,8 tisuća eura. To je oko 67 posto više.
Taj pokazatelj treba čitati zajedno sa strukturom djelatnosti. Usporedba obuhvaća poduzeća različite veličine, kapitalne opremljenosti i poslovnog modela.
Većina poduzeća pod stranom kontrolom povezana je s vlasnicima iz drugih članica Europske unije. DZS ih je za 2024. evidentirao 8.041, sa 192.208 zaposlenih i samozaposlenih osoba. Ostvarila su 10,6 milijardi eura dodane vrijednosti. Poduzeća pod kontrolom vlasnika izvan EU-a zapošljavala su 79.258 osoba i stvarala 4,8 milijardi eura dodane vrijednosti.
Pročitajte još:
Usporedba posljednjih godišnjih podataka pokazuje da se gospodarska težina stranih kompanija mijenja i bez velikog pomaka u njihovu broju. U 2023. pod stranom kontrolom bilo je 11.878 poduzeća, samo 51 manje nego godinu poslije. Broj zaposlenih i samozaposlenih u njima istodobno je smanjen s 285.141 na 271.466, odnosno za približno 13,7 tisuća osoba.
Njihova je dodana vrijednost porasla s 14,7 na 15,4 milijarde eura, ali se udio u ukupnoj dodanoj vrijednosti poslovnog gospodarstva spustio s 31,7 na 29,6 posto. Promet je također porastao, s 57,2 na 57,8 milijardi eura, dok je njegov udio smanjen s 36,5 na 34,9 posto. Pad udjela uz rast apsolutnih iznosa pokazuje da je ostatak poslovnog gospodarstva rastao brže.














4 Odgovora
Nista se ne cudim tome.
Iznenađujuće brojke
Većina toga je u stranim rukama.
Pa naravno