Hrvatska je u prvih devet mjeseci ove godine izdala 124.023 dozvole za boravak i rad stranim radnicima, 12.171 manje nego u istom razdoblju lani.
Iza ukupnog pada od 8,9 posto stoje velike razlike među djelatnostima: turizam i trgovina bilježe rast, dok je graditeljstvo izgubilo gotovo petinu prošlogodišnjeg broja dozvola.
Istodobno je broj dozvola za novo zapošljavanje pao gotovo 29 posto, a sezonskih porastao za trećinu, pokazuju podaci Ministarstva unutarnjih poslova.
Takva kretanja otvaraju pitanje mijenja li se potražnja za radnicima ili na broj izdanih dozvola utječu administrativni postupci i trajanje postojećih odobrenja.
Odgovor je posebno važan za djelatnosti u kojima raspoloživost radne snage određuje koliko poslova tvrtke mogu preuzeti i u kojim ih rokovima mogu završiti.
Najveći apsolutni pad među pet vodećih djelatnosti zabilježilo je graditeljstvo. Broj dozvola smanjen je s 40.124 na 32.701, odnosno za 7.423 ili 18,5 posto. U industriji je izdana 15.121 dozvola, 17,5 posto manje nego lani, dok promet i veze bilježe pad od 22 posto, na 7.853 dozvole.
Turizam i ugostiteljstvo zadržali su prvo mjesto s 48.156 dozvola, što je 5,1 posto više nego godinu prije. Trgovina je rasla još brže, za 13,5 posto, na 7.752 dozvole, približivši se prometu i vezama.
Promjena strukture dozvola još je izraženija od sektorskih razlika. Za novo zapošljavanje izdano ih je 48.847, u usporedbi s prošlogodišnjih 68.587, što je pad od 28,8 posto.
Pročitajte još:
Broj sezonskih dozvola porastao je s 18.951 na 25.371, odnosno 33,9 posto. Produljenja su povećana za 2,4 posto, na 49.805, pa su ove godine premašila broj dozvola za novo zapošljavanje.
Mijenja se i struktura prema državljanstvu. Filipinskim državljanima izdano je 18.712 dozvola, a nepalskima 17.386. Godinu prije odnos je bio obrnut: Filipincima je izdano 12.809, a Nepalcima 24.948 dozvola. Bosna i Hercegovina ostala je na prvom mjestu s 22.565 dozvola, a Srbija na drugom s 19.886.
