Hrvatske tvrtke registrirane za geodetske i geoinformatičke djelatnosti ostvarile su u 2025. godini 146,3 milijuna eura prihoda, što je 3,9 posto više nego godinu ranije. Istodobno je njihova ukupna dobit smanjena za 12,5 posto, na 17,2 milijuna eura. Broj društava povećao se na 628, a broj zaposlenih na 2.695.
Podaci bonitetne kuće CompanyWall pokazuju da sektor nastavlja rasti, ali uz sve izraženiji pritisak na profitabilnost.
U posljednje dvije godine ukupni prihodi povećani su za 25,4 milijuna eura, dok je dobit umanjena za 1,2 milijuna eura. Neto profitna marža u istom je razdoblju pala s 15,2 na 11,7 posto. Takva kretanja posebno su zanimljiva u vrijeme kada Hrvatska provodi jedan od najvećih ciklusa katastarskih izmjera, ulaže u digitalizaciju zemljišnih evidencija i razvija nove sustave prostornih podataka.
Za geodetske kompanije to znači dugoročnu potražnju za uslugama, ali i sve veće zahtjeve povezane s tehnologijom, zapošljavanjem stručnjaka i provedbom složenih projekata.
Tri godine rasta prihoda uz postupno slabljenje profitabilnosti
Najveći rast prihoda zabilježen je u 2024., kada je sektor ostvario gotovo 20 milijuna eura više nego prethodne godine. Rast je tada iznosio 16,5 posto, a dobit se povećala na 19,6 milijuna eura. U 2025. dinamika se usporila. Prihodi su povećani za 5,5 milijuna eura, dok je ukupna dobit smanjena za gotovo 2,45 milijuna eura.
Promatraju li se sve tri godine, prihodi sektora porasli su 21 posto, a broj poduzeća 6,6 posto. Istodobno je ukupna dobit pala 6,4 posto.
Zanimljiv je i odnos prihoda i zaposlenosti. U 2023. prosječan prihod po zaposlenom iznosio je oko 47.700 eura, dok je dvije godine poslije dosegnuo približno 54.300 eura.
Sektor tako ostvaruje više prihoda po zaposlenom, ali zadržava manji dio prihoda u obliku dobiti. Podaci upućuju na povećanje produktivnosti, uz slabljenje ukupne profitabilnosti.
| Geodetske i geoinformatičke djelatnosti 2023–2025 | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| Godina | Broj društava | Prihodi | Dobit/gubitak | Neto marža | Zaposleni |
| 2023 | 589 | 120.868.811 | 18.348.464 | 15,2% | 2.536 |
| 2024 | 609 | 140.789.507 | 19.622.509 | 13,9% | 2.651 |
| 2025 | 628 | 146.292.886 | 17.175.894 | 11,7% | 2.695 |
| Izvor: CompanyWall, *svi financijski podaci su u eurima | |||||
Država otvara novi ciklus poslova vrijedan više od 32 milijuna eura
Jedan od najvećih pokretača geodetskog tržišta ostaje državni program katastarskih izmjera, kojim se postupno uređuju zemljišne evidencije i usklađuje stvarno stanje nekretnina s katastrom i zemljišnim knjigama. Za 2026. godinu predviđene su izmjere na području 57 jedinica lokalne samouprave, odnosno 69 katastarskih općina ili njihovih dijelova. Program obuhvaća više od 132.000 katastarskih čestica na približno 15.000 hektara.
Procijenjena vrijednost radova za 2026. i 2027. iznosi 32,1 milijun eura.
To je nastavak višegodišnjeg programa katastarskih izmjera za razdoblje od 2021. do 2030. godine, jednog od ključnih državnih projekata za uređenje vlasničkih evidencija.
Za vlasnike nekretnina pouzdaniji katastar znači jednostavnije raspolaganje zemljištem, manje administrativnih prepreka i kvalitetniju osnovu za gradnju ili prodaju nekretnina. Za geodetske kompanije program osigurava kontinuiran izvor novih poslova.
Uz katastarske izmjere, Hrvatska provodi i Višegodišnji program službene državne kartografije za razdoblje od 2025. do 2034. godine, s planiranim financiranjem od približno 28,6 milijuna eura. Program uključuje zračno snimanje, izradu i ažuriranje službenih karata te razvoj prostornih podataka koji se koriste u planiranju infrastrukture, zaštiti okoliša i upravljanju prostorom.
Geodezija postaje sve više tehnološka djelatnost
Suvremena geodezija već je znatno šira od tradicionalnog mjerenja zemljišta i izrade katastarskih elaborata. Snimanje dronovima, lasersko skeniranje LiDAR tehnologijom, satelitska mjerenja, fotogrametrija i trodimenzionalni modeli prostora sve su važniji dio usluga koje geodetske tvrtke nude javnim i privatnim naručiteljima.
Takvi podaci koriste se u projektiranju prometnica, nadzoru građevinskih projekata, upravljanju infrastrukturom, energetici i prostornom planiranju.
Digitalizacija povećava mogućnosti za razvoj specijaliziranih usluga s većom dodanom vrijednošću. Istodobno zahtjeva ulaganja u skupu opremu, specijalizirani softver i stručnjake koji mogu obrađivati složene prostorne podatke.
Za manje tvrtke ulaganje u tehnologiju može predstavljati znatno veći financijski izazov nego za kompanije s razvijenim timovima i većim brojem ugovorenih projekata.

Nedostatak kadra i administracija među najvećim izazovima
Da rast poslovanja prate i strukturni izazovi pokazalo je istraživanje Državne geodetske uprave provedeno tijekom ljeta 2026. godine, uz podršku Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije.
Među geodetskim stručnjacima 51,5 posto ispitanika kao jedan od najvećih izazova izdvojilo je administrativno opterećenje, a 49,6 posto zakonski okvir. Nedostatak stručnog kadra navelo je 45,5 posto ispitanika, dok je 42,7 posto upozorilo na niske cijene usluga.
Rezultati daju dodatni kontekst financijskim pokazateljima sektora. Tvrtke se suočavaju s potrebom za zapošljavanjem i ulaganjem u tehnologiju, dok istodobno moraju poslovati unutar zahtjevnog administrativnog i regulatornog sustava.
Pozitivan signal dolazi iz odnosa javnosti prema struci. Gotovo 80 posto ispitanih građana izrazilo je povjerenje u stručnost geodeta, a 88 posto smatra geodetsku djelatnost važnom za društvo.
Ipak, među samim geodetima postoji izražen osjećaj da njihova struka nije dovoljno vrednovana, osobito kada se cijena usluge promatra odvojeno od stručne odgovornosti i složenosti posla.
CADCOM najprofitabilniji, Promet i prostor snažno povećao dobit
Među deset najprofitabilnijih kompanija u 2025. prednjači zagrebački CADCOM, koji je ostvario gotovo pet milijuna eura prihoda i 1,2 milijuna eura dobiti.
Na drugom je mjestu Promet i prostor, također iz Zagreba, sa 777.529 eura dobiti, dok je treći Gromatic KR iz Zlatar-Bistrice s nešto više od pola milijuna eura.
Deset najprofitabilnijih društava ostvarilo je zajedno oko 5,2 milijuna eura dobiti, odnosno približno 30 posto ukupne dobiti djelatnosti. Njihov zajednički prihod iznosio je oko 19,2 milijuna eura, što predstavlja nešto više od 13 posto ukupnog prihoda sektora.
| Top 10 geodetskih tvrtki po dobiti u 2025. | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Tvrtka | Prihod 2024. | Prihod 2025. | Dobit 2024. | Dobit 2025. | Zaposleni 2024. | Zaposleni 2025. |
| CADCOM | 5.239.870 | 4.993.626 | 1.250.488 | 1.201.879 | 21 | 22 |
| PROMET I PROSTOR | 2.032.171 | 2.618.150 | 640.917 | 777.529 | 20 | 19 |
| GROMATIC KR | 1.968.389 | 1.913.969 | 775.716 | 501.190 | 18 | 19 |
| GEODETSKI ZAVOD | 3.494.413 | 2.945.601 | 692.810 | 449.252 | 44 | 46 |
| GEOPROFIL | 595.540 | 714.760 | 316.614 | 405.735 | 7 | 7 |
| TRIGONOMETAR | 537.024 | 592.603 | 380.972 | 392.600 | 3 | 4 |
| HIDROCIBALAE | 3.450.962 | 3.250.018 | 1.049.763 | 382.983 | 49 | 60 |
| ISG | 514.777 | 704.054 | 216.794 | 378.876 | 3 | 2 |
| BIM projekt | 811.954 | 993.707 | 297.934 | 366.758 | 6 | 5 |
| GEOPAL | 664.116 | 510.571 | 509.464 | 345.423 | 1 | 1 |
| Izvor: CompanyWall, *svi financijski podaci su u eurima | ||||||
CADCOM iza sebe ima više od tri desetljeća razvoja
Zagrebački CADCOM osnovan je 1990. godine i jedna je od kompanija s dugim iskustvom u provedbi geodetskih projekata za javne i privatne naručitelje.
Tvrtka je tijekom poslovanja sudjelovala u katastarskim izmjerama više od 30 katastarskih općina, a njezine djelatnosti uključuju i aerofotogrametriju, hidrografska mjerenja, LiDAR snimanje te snimanje dronovima.
CADCOM je u 2025. ostvario gotovo pet milijuna eura prihoda, uz neto maržu od približno 24 posto. Iako su i prihodi i dobit nešto manji nego godinu ranije, kompanija zadržava prvo mjesto prema ostvarenoj dobiti među analiziranim društvima.
Promet i prostor, Geoprofil i ISG među kompanijama s rastom dobiti
Za razliku od dijela sektora, nekoliko tvrtki uspjelo je u 2025. ostvariti istodoban rast prihoda i dobiti. Promet i prostor povećao je prihode za 28,8 posto, na 2,62 milijuna eura, dok mu je dobit porasla za 21,3 posto, na gotovo 778.000 eura. Neto marža iznosila je približno 29,7 posto.
Geoprofil iz Velike Gorice također je ostvario zapažen rezultat. Prihodi su mu povećani za 20 posto, na gotovo 715.000 eura, a dobit za 28,1 posto, na 405.700 eura.
Još izraženiji rast dobiti ostvario je ISG iz Višnjevca, čiji su prihodi povećani za 36,8 posto, na 704.000 eura. Dobit je porasla za gotovo 75 posto, na približno 379.000 eura.
Pozitivan primjer je i zagrebački BIM projekt. Kompanija je ostvarila gotovo milijun eura prihoda, uz rast od 22,4 posto, dok je dobit povećana za 23,1 posto, na gotovo 367.000 eura.

Splitski Geodetski zavod obilježava 80 godina poslovanja
Među zanimljivijim kompanijama na ljestvici nalazi se i splitski Geodetski zavod, čiji počeci sežu u 1946. godinu. Tvrtka ove godine obilježava osam desetljeća rada, tijekom kojih je prošla razvoj od klasičnih geodetskih mjerenja do suvremenih metoda poput satelitskog pozicioniranja, snimanja dronovima i trodimenzionalnog skeniranja.
Geodetski zavod aktivan je i u provedbi katastarskih izmjera, uključujući projekte na području Dalmacije. U 2025. ostvario je 2,95 milijuna eura prihoda i 449.000 eura dobiti. Iako su financijski rezultati slabiji nego prethodne godine, broj zaposlenih povećan je s 44 na 46.
Ukupan broj zaposlenih u geodetskim i geoinformatičkim tvrtkama povećan je sa 2.536 u 2023. na 2.695 u 2025. godini.
Rast nije jednako raspoređen među svim društvima. Vinkovačka Hidrocibalae, primjerice, povećala je broj zaposlenih s 24 u 2023. na 60 u 2025. godini, iako joj je dobit tijekom posljednje godine znatno smanjena.
Slične razlike među poslovnim rezultatima mogu se očekivati i u budućnosti. Dio tržišta usmjeren je na klasične geodetske poslove i katastarske elaborate, a drugi na velike infrastrukturne projekte, digitalnu kartografiju i napredne tehnologije snimanja.
Pročitajte još:
Upravo će sposobnost ulaganja u stručnjake, opremu i složenije usluge biti važan čimbenik daljnjeg razvoja sektora.
Državni programi katastarskih izmjera i kartografije osiguravaju višegodišnju potražnju, dok razvoj digitalnih prostornih podataka otvara nove poslovne mogućnosti.













