Otvaranje Instagrama, pregledavanje Facebooka, gledanje TikToka ili slušanje glazbe na Spotifyju za većinu korisnika ne predstavlja izravan trošak. No, razvoj, održavanje i unapređenje takvih aplikacija zahtijevaju velika ulaganja. Kako onda njihovi vlasnici zarađuju ako korisnicima ne naplaćuju korištenje?
Jedan od najpoznatijih modela temelji se na oglašavanju. Meta, vlasnik Facebooka i Instagrama, najveći dio prihoda ostvaruje prodajom oglasnog prostora kompanijama koje žele doći do određene publike.
Oglašivači mogu odabrati kome će prikazivati svoje proizvode i usluge, prema interesima i drugim karakteristikama korisnika. Što je platforma popularnija i što više vremena ljudi provode na njoj, to je veća vrijednost njezina oglasnog prostora. Meta je prošle godine ostvarila oko 196,2 milijarde dolara prihoda od oglašavanja.
Sličan model koriste TikTok i YouTube, gdje se oglasi prikazuju između videa ili tijekom njihova gledanja. Prihod ovisi o broju prikaza, interakcijama i oglašivačkim kampanjama. YouTube pritom nudi i Premium pretplatu koja korisnicima omogućuje gledanje sadržaja bez klasičnih oglasa i pristup dodatnim funkcijama.
Drugi čest model je takozvani freemium, odnosno besplatna osnovna verzija uz naplatu naprednih mogućnosti.
Jedan od najpoznatijih primjera je Spotify, gdje se glazba se može slušati besplatno, uz oglase i određena ograničenja. Za slušanje bez reklama, preuzimanje pjesama i dodatne funkcije plaća se mjesečna pretplata. Sličan princip koriste aplikacije za uređivanje fotografija, pohranu podataka, učenje jezika i organizaciju posla.
Posebno unosan poslovni model razvile su mobilne igre. Mnoge se mogu besplatno preuzeti, ali korisnicima nude kupnju virtualnih valuta, dodatnih života, specijalnih likova, odjeće ili drugih digitalnih dodataka. Dio prihoda dolazi i od oglasa koje igrači gledaju kako bi dobili određenu nagradu ili brže napredovali.
Ni aplikacije za komunikaciju nisu nužno bez izvora zarade. WhatsApp, primjerice, korisnicima omogućuje besplatno dopisivanje i pozive, dok prihod ostvaruje kroz poslovne usluge i alate koje kompanije koriste za komunikaciju s kupcima.
Foto: Freepik.com/Ilustracija
Tako običan korisnik ne plaća slanje poruka prijateljima, ali poslovni korisnici mogu plaćati napredne komunikacijske funkcije.
Postoje i aplikacije koje zarađuju provizijama. Platforme za kupnju, putovanja i rezervacije mogu korisnicima omogućiti besplatno pretraživanje ponuda, a prihod ostvariti kada netko putem njihove poveznice rezervira smještaj, kupi proizvod ili ugovori uslugu.
U takvom modelu aplikacija ne mora sama prodavati proizvod, nego povezuje kupca i trgovca te za realiziranu transakciju dobiva naknadu.
Važan dio poslovanja mnogih besplatnih aplikacija čine i podaci o ponašanju korisnika. Informacije o interesima, pregledavanju sadržaja i navikama mogu pomoći platformama da bolje prilagode oglase i ponude.
To ne znači nužno da se osobni podaci izravno prodaju trećim stranama, ali njihova analiza i korištenje za personalizaciju oglašavanja imaju značajnu komercijalnu vrijednost. U Europskoj uniji takva obrada podataka podliježe pravilima GDPR-a.
Slični poslovni modeli razvijaju se i na hrvatskom tržištu, gdje domaći startupi pokazuju kako besplatna aplikacija može postati izvor prihoda kroz suradnju s partnerima, sponzorstva ili prodaju dodatnih usluga.
Jedan od primjera je Crumbs.hr, hrvatska aplikacija koja povezuje restorane, pekare i druge ugostiteljske objekte s korisnicima zainteresiranima za kupnju neprodane hrane po sniženim cijenama. Preuzimanje i korištenje aplikacije za građane je besplatno, a prihod se ostvaruje naplatom provizije partnerskim ugostiteljima od realizirane prodaje. Tako platforma zarađuje od transakcija, dok korisnici dobivaju pristup povoljnijoj hrani, a ugostitelji dodatni prihod od proizvoda koji bi inače mogli završiti u otpadu.
Pročitajte još:
Drugačiji model primjenjuje Kwizard, domaća edukativna platforma namijenjena učenicima osnovnih škola. Njezino korištenje temelji se na mjesečnim i godišnjim pretplatama, ali dio sadržaja dostupan je besplatno zahvaljujući sponzorskoj suradnji s kompanijom AD Plastik. Korisnicima su tako besplatno dostupni kvizovi i pitanja s objašnjenjima, dok se pristup ostalim funkcionalnostima naplaćuje.
Ipak, besplatna aplikacija ne znači automatski i profitabilan posao. Razvoj, održavanje, sigurnost, infrastruktura i marketing mogu biti vrlo skupi, a kompanije često godinama ulažu u privlačenje korisnika prije nego što razviju održiv izvor prihoda. Broj preuzimanja zato nije jedino mjerilo uspjeha. Važno je koliko je korisnika aktivno, koliko često koriste aplikaciju i koliko uspješno kompanija njihovu aktivnost pretvara u prihod.
