Hrvati bi trebali dodatno mjesečno uplaćivati oko 300 eura za mirovinu od 70 posto plaće

Poznato je da je visina mirovina dosta problematična stvar u svim kutcima Europske unije (EU), no nije ipak taj problem jednako izražen u svakoj zemlji članici. Nova analiza Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokazuje koliko bi više morali zaposlenici izdvajati u pojedinim europskim zemljama kako bi imali mirovinu na razini 70 posto plaće.

Ta brojka od 70 posto je postavljena kao ciljana razina, a u 22 zemlje u Europi od 30 analiziranih ona nije dosegnuta.

OECD je izračunao takozvani jaz u izdvajanju za mirovine, odnosno koliko nedostaje da bi se postigla željena razina mirovina. Taj se jaz odnosi na to koliko bi zaposlenici s prosječnim plaćama morali dodatno dobrovoljno uštedjeti tijekom profesionalne karijere, mimo obveznih doprinosa, da bi došli na tih 70 posto.

Litva ima najveći jaz od 20,7 posto. Najviše izdvajanje za mirovine ima pak Švicarska gdje ono iznosi više od tisuću eura na mjesec u slučaju prosječne plaće za muškarce.

Mirovinska analitičarka OECD-a Stephanie Payet ipak napominje da ne postoji univerzalni cilj visine mirovine jer ovisi o tome kakvu potrošnju ljudi žele u mirovini.

Jaz je dvoznamenkast u dosta zemalja. Kad je riječ o prosječnim plaćama za muškarce, on je 19,4 posto u Irskoj, 17,3 posto u Poljskoj, 15,7 posto u Hrvatskoj, 12,5 posto u Sloveniji, 12,3 posto u Latviji, 12,2 posto u Estoniji, 12,1 posto u Švicarskoj, 11,1 posto u Njemačkoj, 10,7 posto u Belgiji i 10 posto na Islandu.

“Tamo gdje je jaz izražen znači da ljudi ne štede dovoljno i stoga neće imati za dovoljno za dobar životni standard u mirovini”, smatra profesor Iain Clacher sa sveučilišta u Leedsu.

U Ujedinjenom Kraljevstvu jaz je 9,1 posto, a u Francuskoj 6,2 posto. Relativno male brojke ima Bugarska od 4,4 posto, Slovačka s 3,9 posto i Švedska s 2,2 posto, a najmanja je u Turskoj od 0,4 posto.

Jaz je nula u Austriji, Danskoj, Grčkoj, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Portugalu i Španjolskoj. Dakle, u tim zemljama obvezni doprinosi bi trebali biti dovoljni da se ostvari cilj kako ga je postavio OECD za muškarce s prosječnom plaćom.

Za žene s prosječnom plaćom najveći jaz ima Poljska od 25,9 posto ispred Litve s 20,7 posto i Irske s 19,4 posto. Na četvrtom je mjestu Hrvatska također s 15,7 posto, kao kod muškaraca.

U analizi je riječ o prosječnim bruto plaćama u 2025. Isti postotak se može stoga odnositi na različite iznose ovisno o visini bruto plaće.

Taj dodatni potrebni doprinos tako varira od oko pet eura u Turskoj do 1.084 eura u Švicarskoj. Iznos je veći od 500 eura u Irskoj, na Islandu, u Njemačkoj, Belgiji te Norveškoj. Najveći je u ovoj skupini u Irskoj od 974 eura, a za Njemačku iznosi 617 eura.

U Ujedinjenom Kraljevstvu nedostaje 494 eura mjesečno, a za Francusku je brojka 238 eura. Primjerice, u Slovačkoj je tek 64 eura dok je u Poljskoj 360 eura.

U Hrvatskoj bi to trebalo biti 322 eura. Izraženo u neto iznosima, prosječna mirovina u Hrvatskoj je na nešto malo ispod 50 posto prosječne plaće što znači da životni standard s umirovljenjem ozbiljno pada.

U onim zemljama gdje su plaće niske čak i manji iznos potrebnog dodatnog doprinosa može postati ozbiljan teret.

Prosječne bruto plaće, naime, varirale su u 2025. između 1.549 eura u Turskoj i 8.957 eura u Švicarskoj. Stoga bi prosječna bruto mirovina da bi se došlo do brojke od 70 posto u Turskoj trebala biti 1084 eura, a u Švicarskoj 6.270 eura.

U Hrvatskoj je, podsjetimo, od početka iduće godine planirano ukidanje oporezivanja mirovina.

Profesorica Traute Meyer sa sveučilišta u Southamptonu je veliki jaz u Poljskoj povezala s rezovima u državnoj mirovini nakon tranzicije sa socijalističkog na tržišno gospodarstvo. Za Irsku pak smatra da je razlog tradicionalno niska razina obveznih izdvajanja kao dio liberalne ekonomije. Švedska je pak primjer malog jaza, a to je posljedica jakog javnog mirovinskog sustavav ukorijenjenog u socijaldemokratskoj tradiciji vladanja.

“Mali jaz znači i da su samo formalno zaposleni zaštićeni, a mnogi kao u Turskoj ostaju izvan domašaja obveznog mirovinskog pokrića”, rekla je Meyer za Euronews.

Osim toga, mali jaz ne govori puno o tome kakva je kupovna moć mirovine temeljem obveznih doprinosa.

Jaz u doprinosima je pokazatelj koji ne govori puno o sadašnjim umirovljenicima već o onome kakve će one biti u budućnosti za ljude koji ulaze na tržište rada pod pretpostavkom da pravila mirovinskog sustava ostanu nepromijenjena. Pritom se uzimaju u obzir već ugrađene buduće promjene kao što je podizanje dobi za mirovinu.