Europska središnja banka (ESB) vjerojatno će u prosincu ponovno povećati kamatne stope zbog pogoršanja inflacijskih izgleda, upozorio je član Upravnog vijeća ESB-a i predsjednik Bundesbanka Joachim Nagel.
Nagel je u govoru u Berlinu rekao da je čak i osnovna projekcija inflacije, predstavljena u rujnu, već predviđala dodatno povećanje kamata, dok su se gospodarski izgledi od tada dodatno pogoršali. Ponavljani skokovi cijena energenata povećavaju i rizik prelijevanja viših troškova na ostale cijene.
„Iz današnje perspektive, čini se da neće biti moguće izbjeći povećanje kamatnih stopa, osim ako se inflacijski izgledi znatno ne poboljšaju”, rekao je Nagel. Dodao je da će ESB odluku temeljiti na novim ekonomskim projekcijama koje će obuhvatiti razdoblje do 2029. godine.
ESB je prošlog tjedna ostavio kamatne stope nepromijenjenima, nakon što ih je od početka rata s Iranom povećao u dva navrata. Ipak, sve više dužnosnika upozorava da bi dodatno zaoštravanje monetarne politike moglo biti potrebno.
Ekonomisti očekuju još jedno povećanje kamata u prosincu, dok financijska tržišta procjenjuju da bi ciklus podizanja mogao potrajati i tijekom 2027. godine.
Bugarski član Upravnog vijeća ESB-a Dimitar Radev poručio je u utorak da prošlotjedna odluka o zadržavanju kamata ne znači da su povećanja završena. Slično je ranije rekao i slovački član Vijeća Peter Kazimir, ocijenivši da posljednja odluka nije bila „ciljna crta”.
Inflacija u eurozoni mogla bi dosegnuti četiri posto
Prema očekivanjima, podaci Eurostata trebali bi pokazati da je inflacija u eurozoni prošlog mjeseca dosegnula četiri posto, odnosno dvostruko više od cilja ESB-a. Temeljna inflacija, koja isključuje volatilne komponente poput energije, trebala bi ostati na 2,5 posto.
Nagel je objasnio da je jedan od razloga zbog kojih je ESB prošlog tjedna odlučio zadržati kamate na postojećoj razini bio nedostatak jasnih dokaza o takozvanim sekundarnim inflacijskim učincima. Riječ je o situaciji u kojoj se početni rast cijena energenata prelijeva na plaće, a zatim i na širi raspon proizvoda i usluga.
No, upozorio je da bi skuplja energija sve više mogla utjecati i na zahtjeve za povećanjem plaća, što bi dodatno potaknulo rast cijena.
Pročitajte još:
Sličnu je procjenu iznio i nizozemski član Upravnog vijeća ESB-a Olaf Sleijpen. On smatra da su zasad vidljivi tek prvi znakovi neizravnih učinaka, iako se energetski šok povezan s ratom u Iranu pokazao dugotrajnijim nego što se ranije očekivalo.
Dugoročna inflacijska očekivanja i dalje su relativno stabilna, ali kratkoročna rastu, upozorio je Sleijpen. Dodao je da dugotrajno visoke cijene energije povećavaju rizik od dodatnih inflacijskih pritisaka, osobito kroz plaće i druge troškove poslovanja.
