Rast cijena energije i dugotrajne geopolitičke napetosti ponovno povećavaju inflacijske pritiske u najvećim svjetskim gospodarstvima.
Njemačka Bundesbanka upozorava na rizik daljnjeg poskupljenja, dok se od Europske središnje banke (ESB), američkih Federalnih rezervi (Fed) I britanske središnje banke očekuju nove odluke o kamatnim stopama.
Njemačka središnja banka u izvješću objavljenom objavljenom u ponedjeljak ocijenila je da ponavljanje snažnog inflacijskog vala iz 2021. i 2022. zasad nije izgledno. Ipak, upozorila je da su rizici za stabilnost cijena izrazito povećani, ponajprije zbog skuplje nafte, naftnih derivata te mogućeg rasta cijena hrane, industrijskih proizvoda i usluga.
Za razliku od prethodnog inflacijskog vala, sadašnji pritisci više su koncentrirani na naftu, dok su cijene prirodnog plina i električne energije manje pogođene. Slabija potražnja i manje napeto tržište rada također ograničavaju mogućnost poduzeća da povećane troškove prenesu na potrošače.
Međutim, dugotrajno zadržavanje visokih cijena energije moglo bi postupno potaknuti šira poskupljenja.
ESB razmatra novo povećanje kamata
Predsjednica ESB-a Christine Lagarde upozorila je da bi inflacija mogla ostati znatno iznad ciljanih dva posto sve do prve polovice 2027. godine. Tržišta stoga očekuju da bi ESB u prosincu mogao treći put ove godine povećati kamatne stope, pri čemu se za depozitnu stopu spominje razina od 2,75 posto.
Velika Britanija pred povećanjem kamata, Fed oprezan
Inflacija u Velikoj Britaniji u rujnu je porasla na 3,5 posto, s 3,1 posto mjesec dana ranije, ponajprije zbog viših cijena goriva. Bank of England trenutačno drži ključnu kamatnu stopu na 3,75 posto, a tržišta očekuju moguće povećanje na četiri posto već 5. studenoga.
Britanska središnja banka suočava se s problemom istodobnog rasta cijena i slabije gospodarske aktivnosti. Više kamate mogle bi ograničiti inflaciju, ali bi dodatno opteretile kućanstva, poduzeća i državne financije.
Slična neizvjesnost prisutna je u SAD-u, gdje je godišnja inflacija u rujnu ubrzala na 3,7 posto. Fed je prethodno povećao kamatne stope na raspon od 3,75 do četiri posto, a većina ekonomista očekuje njihovo zadržavanje na listopadskom sastanku i novo povećanje u prosincu.
Američku monetarnu politiku dodatno otežava usporavanje tržišta rada. U rujnu je otvoreno samo 29.000 novih radnih mjesta, dok je stopa nezaposlenosti dosegnula 4,2 posto. Istodobno, više cijene energije i uvozne carine povećavaju troškove poslovanja i održavaju inflacijske pritiske.
Više kamate mijenjaju uvjete financiranja
Povratak inflacijskih rizika već utječe na očekivanja investitora. Moguće povećanje kamata podiže prinose na obveznice, povećava troškove zaduživanja država i poduzeća te stvara pritisak na tržišta dionica.
Za kućanstva to može značiti skuplje nove kredite, dok štedišama više kamate mogu donijeti povoljnije prinose na depozite i obveznice.
Pročitajte još:
Središnje banke pritom imaju ograničen utjecaj na uzroke sadašnje inflacije. Monetarnom politikom mogu smanjiti potražnju, ali ne mogu izravno utjecati na cijenu nafte ili trajanje geopolitičkih sukoba.
Sljedeće odluke Feda, ESB-a i Bank of England pokazat će koliko su monetarne vlasti spremne usporiti gospodarstvo radi obuzdavanja inflacije. Za 2027. godinu presudno će biti hoće li se rast cijena energije zadržati na pojedinim proizvodima ili proširiti na ostatak gospodarstva, što bi zahtijevalo dulje razdoblje povišenih kamatnih stopa.
