Europska središnja banka (ESB) u četvrtak je odlučila povećati sve tri ključne kamatne stope za 25 baznih bodova, nakon što su sukob na Bliskom istoku i energetski šok ponovno pojačali inflacijske pritiske u europodručju.
Kamatna stopa na novčani depozit tako će porasti na 2,50 posto, stopa za glavne operacije refinanciranja na 2,65 posto, a stopa za mogućnost posudbe na kraju dana na 2,90 posto. Nove stope stupaju na snagu 16. rujna.
ESB procjenjuje da će inflacija ostati znatno iznad ciljanih dva posto tijekom duljeg razdoblja. U Upravi ističu da je novo povećanje kamata potvrda odlučnosti da se inflacija u srednjoročnom razdoblju stabilizira na ciljanoj razini od dva posto.
Prema novim projekcijama stručnjaka ESB-a, ukupna inflacija u europodručju trebala bi ove godine u prosjeku iznositi 3,0 posto, potom usporiti na 2,5 posto u 2027. te na 2,1 posto u 2028. godini.
Procjena inflacije za 2026. nije promijenjena u odnosu na lipanjske projekcije, no očekivanja za 2027. i 2028. revidirana su naviše.
Inflacija bez energije i hrane, jedan od važnih pokazatelja temeljnih cjenovnih pritisaka, trebala bi iznositi 2,5 posto u 2026., zatim porasti na 2,6 posto u 2027. te se spustiti na 2,3 posto u 2028. godini.
ESB pritom upozorava da su izgledi i dalje vrlo neizvjesni te da su rizici za inflaciju usmjereni prema gore.
Posebna nepoznanica ostaje energetski šok. Scenariji koje su pripremili stručnjaci ESB-a pokazuju širok raspon mogućih posljedica za inflaciju i gospodarski rast, ovisno o intenzitetu i trajanju šoka te njegovim neizravnim učincima na ostatak gospodarstva.
Istodobno je ESB poboljšao očekivanja za gospodarstvo europodručja. Prema novim projekcijama, gospodarstvo bi u 2026. trebalo porasti 0,9 posto, u 2027. za 1,4 posto, a u 2028. za 1,5 posto.
Procjene za ovu i sljedeću godinu revidirane su naviše, ponajprije zato što se gospodarstvo europodručja pokazalo otpornijim nego što je ESB ranije očekivao.
Ipak, dok su rizici za inflaciju usmjereni prema višim stopama, ESB upozorava da su rizici za gospodarski rast negativni.
Upravno vijeće nije najavilo što će napraviti s kamatama na sljedećim sastancima.
ESB će nastaviti odlučivati od sastanka do sastanka i na temelju novih podataka. U obzir će uzimati inflacijske izglede i rizike, gospodarske i financijske pokazatelje, dinamiku temeljne inflacije te snagu prijenosa monetarne politike na gospodarstvo.
Pročitajte još:
Upravno vijeće izričito navodi da se ne opredjeljuje unaprijed za određenu dinamiku promjene kamatnih stopa, što ostavlja otvorenom mogućnost daljnjih poteza ako inflacijski pritisci potraju.
ESB istodobno nastavlja smanjivati bilancu. Portfelji programa kupnje vrijednosnih papira APP i hitnog programa kupnje zbog pandemije PEPP smanjuju se postupno i predvidljivo jer Eurosustav više ne reinvestira glavnice vrijednosnih papira koji dospijevaju.
