Europska središnja banka (ESB) ovog bi tjedna trebala ponovno povećati kamatne stope za 25 baznih bodova. Za Hrvatsku je, međutim, važnije pitanje hoće li Frankfurt na tome stati.
Deutsche Bank očekuje još jedno povećanje u prosincu, čime bi kamatna stopa ESB-a do kraja godine mogla dosegnuti 2,75 posto. Takav scenarij dolazi u trenutku kada hrvatska inflacija ponovno prelazi četiri posto, gospodarski rast usporava, a osobna potrošnja, jedan od glavnih pokretača domaćeg rasta posljednjih godina, gotovo stagnira.
Više kamate zato Hrvatskoj dolaze u nezgodnom trenutku. Poskupljuju novo zaduživanje i smanjuju kreditnu sposobnost građana, ali istodobno povećavaju privlačnost štednje i državnih vrijednosnih papira.
Nije pritom nevažno što država građanima trenutačno nudi tromjesečne trezorske zapise uz godišnji prinos od 2,75 posto. Prinos koji Hrvatska već danas nudi malim ulagateljima jednak je razini na kojoj Deutsche Bank krajem godine vidi ključnu kamatnu stopu ESB-a.
Inflacija raste, gospodarstvo usporava
Kamatna stopa ESB-a trenutačno iznosi 2,25 posto. Očekivano rujansko povećanje podiglo bi je na 2,50 posto. Glavni razlog ponovno su inflacijski pritisci. Inflacija u europodručju u kolovozu je ubrzala na 3,3 posto, uz rast cijena energije od 14,3 posto na godišnjoj razini.
Hrvatska u taj ciklus ulazi s još višom inflacijom. Potrošačke cijene u kolovozu bile su 4,1 posto više nego godinu ranije, energija je poskupjela 17,4 posto, a usluge 7,2 posto.
Istodobno se gospodarski zamah smanjuje. Rast BDP-a u drugom tromjesečju usporio je na 1,7 posto, nakon 3,8 posto godinu ranije, dok je osobna potrošnja porasla samo 0,5 posto, u usporedbi s četiri posto u istom razdoblju prošle godine.
To je možda i najvažniji domaći podatak pred novu odluku ESB-a. Plaće i zaposlenost još podupiru gospodarstvo, ali hrvatski potrošač više ga ne vuče tempom iz prethodnih godina. Novo povećanje kamata zato dolazi u trenutku kada se domaća potražnja već hladi.
Najveći pritisak osjetit će novi dužnici
Prosječna kamatna stopa na stambene kredite u Hrvatskoj u srpnju iznosila je 2,91 posto, a na nenamjenske i ostale kredite 5,29 posto. Velik dio postojećih stambenih kredita ugovoren je uz fiksne ili dugoročno fiksirane kamatne stope pa novi potez ESB-a neće automatski povećati svaku mjesečnu ratu. Veći je problem novo zaduživanje.
Na stambenom kreditu od 100.000 eura na 25 godina povećanje kamate za 50 baznih bodova podiže mjesečnu ratu za približno 25 do 30 eura. Još važniji učinak vidi se u kreditnoj sposobnosti.
HNB ograničava omjer mjesečne otplate duga i dohotka na najviše 45 posto kod stambenih kredita. Kada kamata raste, ista plaća može podnijeti manji kredit.
To se postupno prenosi i na tržište nekretnina. Ako kupci s istim primanjima mogu posuditi manje, sužava se krug onih koji mogu pratiti visoke cijene stanova.
Ako ESB dođe do 2,75 posto i ondje ostane dulje, Hrvatska vjerojatno neće doživjeti jedan veliki kamatni šok. Učinak će se osjećati kroz postupno skuplje kredite i slabiju kreditnu sposobnost.
Trezorci postaju ozbiljna alternativa bankama
Više kamate istodobno idu u korist štedišama. Država trenutačno nudi tromjesečne trezorske zapise uz godišnji prinos od 2,75 posto i ciljani nominalni iznos od 1,75 milijardi eura.
U usporedbi s bankovnim depozitima računica je za mnoge građane privlačna. Kamate na štednju uglavnom su niže, novac na računima donosi vrlo malo, dok se prinos fizičkih osoba na trezorske zapise ne oporezuje porezom na dohodak od kapitala. Zato je država posljednjih godina postala ozbiljan konkurent bankama za štednju stanovništva.
Građani danas drže više od 8,5 posto hrvatskog javnog duga, a kroz dosadašnja izdanja državnih vrijednosnih papira sudjelovali su ponudama većima od 18 milijardi eura.
Takvi iznosi pokazuju da se mijenja način na koji hrvatska kućanstva raspoređuju višak novca. Umjesto da ga ostave na računu, sve češće uspoređuju depozit, trezorski zapis i državnu obveznicu.
Manje potrošnje, više štednje
Ta promjena ima i širi gospodarski učinak. Više kamate trebale bi istodobno smanjiti želju za zaduživanjem i povećati želju za štednjom. Time se smanjuje potražnja, što je jedan od glavnih kanala kroz koje monetarna politika pokušava obuzdati inflaciju.
U Hrvatskoj se sada oba procesa vide istodobno. Potrošnja kućanstava raste samo 0,5 posto, dok građani milijarde eura usmjeravaju u državne vrijednosne papire.
Trezorski zapisi nisu uzrok usporavanja potrošnje, ali postali su dovoljno važni da se promjena ponašanja štediša više ne može zanemariti.
Za građanina s viškom novca više kamate znače veći prinos. Za onoga kojem treba kredit znače skuplje financiranje. Na razini gospodarstva oba učinka vode prema slabijoj potražnji.
Za Hrvatsku zato nije presudno samo hoće li ESB ovog tjedna povećati stopu za još 25 baznih bodova. Mnogo je važnije koliko će dugo kamate ostati visoke.
Pročitajte još:
Ako ESB nakon rujna stane na 2,50 posto, učinak bi mogao ostati relativno ograničen. Ako se ostvari prognoza Deutsche Banka i stopa ode na 2,75 posto te se ondje zadrži, pritisak će se postupno širiti kroz skuplje kredite, slabiju kreditnu sposobnost i privlačniju štednju.
Sve to događa se u gospodarstvu u kojem je rast BDP-a već usporio na 1,7 posto, osobna potrošnja na 0,5 posto, a inflacija ponovno premašila četiri posto.
