Rast plaća u eurozoni i njihove prognozirane stope rasta i dalje su umjereni, unatoč visokim cijenama energije izazvanima sukobom na Bliskom istoku, a zasad nema znakova da se energetski šok prelijeva u šire sekundarne inflacijske pritiske, rekao je član Upravnog vijeća Europske središnje banke Olli Rehn.
Rehn, koji je ujedno guverner finske središnje banke, rekao je na OMFIF Nordic SSA Forumu u Helsinkiju da energetski šokovi pogađaju sve dijelove društva te podižu inflaciju i izravno, kroz više cijene energije, i neizravno, kroz više troškove proizvodnje i poslovanja.
ESB zasad ne vidi spiralu plaća i cijena
Jedan od ključnih rizika za središnje banke je mogućnost da visoke cijene energije potaknu snažnije zahtjeve za rastom plaća, nakon čega bi kompanije te veće troškove ponovno prenijele na potrošače kroz više cijene.
Takav proces mogao bi stvoriti sekundarne inflacijske učinke i otežati povratak inflacije prema cilju ESB-a od dva posto.
Rehn je, međutim, rekao da trenutačni podaci zasad ne pokazuju takav razvoj događaja.
Rast plaća u eurozoni ostaje umjeren, kao i prognoze njihovog daljnjeg kretanja, pa zasad nema jasnih naznaka da se energetski šok pretvara u širu spiralu plaća i cijena.
Inflacijska očekivanja ostaju ključna
Rehn je naglasio da će za očuvanje takve situacije biti presudno zadržati inflacijska očekivanja stabilnima.
Ako kućanstva, poduzeća i radnici počnu očekivati trajno višu inflaciju, veća je vjerojatnost da će to utjecati na pregovore o plaćama i poslovne odluke o cijenama.
Upravo zato ESB pomno prati ne samo aktualne podatke o inflaciji nego i očekivanja tržišta, kućanstava i kompanija.
ESB u lipnju podigao kamatne stope
Europska središnja banka u lipnju je povećala kamatne stope, dok su financijska tržišta počela uračunavati restriktivniju monetarnu politiku nego prije izbijanja sukoba na Bliskom istoku.
U srpnju je ESB ključne kamatne stope ostavio nepromijenjenima kako bi procijenio koliko bi energetski šok mogao trajati i u kojoj bi se mjeri mogao preliti na druge dijelove gospodarstva.
Takav pristup pokazuje da ESB zasad pokušava izbjeći preuranjene poteze dok ne bude jasnije hoće li više cijene energije ostati privremeni šok ili postati dugotrajniji inflacijski problem.
Inflacija u srpnju porasla na 2,9 posto
Godišnja stopa inflacije u eurozoni u srpnju je iznosila 2,9 posto, nešto više od 2,8 posto zabilježenih u lipnju.
U svibnju je inflacija bila još viša, na 3,2 posto, što je bila najviša razina od rujna 2023. godine.
Pročitajte još:
ESB svojim srednjoročnim ciljem stabilnosti cijena smatra inflaciju od dva posto, pa aktualna stopa i dalje ostaje iznad željene razine.
Sljedeća odluka ESB-a o monetarnoj politici očekuje se 10. rujna, kada će tržišta posebno pratiti hoće li središnja banka procijeniti da su energetski pritisci dovoljno uporni da zahtijevaju dodatno zaoštravanje monetarne politike.
