Hrvatska je s više od tisuću kilometara obale i dugom brodograđevnom tradicijom prirodno vezana uz more, pomorstvo i proizvodnju plovila. Brodogradnja pritom nije samo dio pomorske industrije, već složen proizvodni sustav koji povezuje projektiranje, strojarstvo, elektrotehniku, obradu metala, proizvodnju brodske opreme i niz specijaliziranih dobavljača. Hrvatska brodogradilišta desetljećima su gradila brodove različitih namjena i veličina, od trajekata i putničkih brodova do teretnih i specijaliziranih plovila.
Posebno mjesto u tom sektoru zauzima gradnja civilnih brodova i plutajućih objekata. Prema važećoj klasifikaciji djelatnosti, u ovu skupinu ulazi gradnja komercijalnih plovila poput putničkih brodova, trajekata i ribarskih te drugih specijaliziranih plovila i različitih plutajućih objekata. Plutajući objekti pritom obuhvaćaju znatno širi raspon konstrukcija.
Takva proizvodnja zahtijeva spoj projektantskog znanja, suvremenih tehnologija i kvalitetne organizacije proizvodnje.
Istodobno, promjene na svjetskom brodograđevnom tržištu i sve izraženiji zahtjevi za energetski učinkovitijim i tehnološki naprednijim plovilima pred hrvatsku industriju postavljaju nove izazove, ali i otvaraju prostor za specijalizaciju i razvoj konkurentnijih proizvodnih kapaciteta. Takva kretanja potvrđuju i procjene o rastu europskog tržišta brodogradnje.
Prema podacima stranice Market Data Forecast, europsko tržište brodogradnje prošle je godine procijenjeno na 46,75 milijardi eura, dok bi ove godine trebalo dosegnuti 47,96 milijardi eura. Do 2034. godine očekuje se njegov rast na 58,89 milijardi eura, uz složenu godišnju stopu rasta (CAGR) od 2,60 posto u razdoblju od 2026. do 2034. godine.
Takav trend upućuje na to da, unatoč snažnoj međunarodnoj konkurenciji, na europskom tržištu i dalje postoji prostor za brodogradilišta koja mogu ponuditi specijalizirana, tehnološki napredna i energetski učinkovita plovila.
Rast europskog tržišta brodogradnje istodobno se može promatrati i kroz razvoj domaćeg sektora. U Hrvatskoj su tako tijekom 2025. godine bile registrirane 264 tvrtke u djelatnosti gradnje civilnih brodova i plutajućih objekata, što je 14 tvrtki više nego godinu ranije, odnosno 30 više nego 2023. godine, podaci su bonitetne kuće CompanyWall.
| Gradnja civilnih brodova i plutajućih objekata | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Naziv tvrtke | Grad | Prihod 2023. | Prihod 2024. | Prihod 2025. | Dobit 2023. | Dobit 2024. | Dobit 2025. |
| BRODOGRADILIŠTE VIKTOR LENAC d. d. | Kostrena | 86.836.169 | 89.445.852 | 99.507.542 | 4.716.185 | 5.415.073 | 3.821.420 |
| ISKRA brodogradilište 1 d.o.o. | Šibenik | 23.729.691 | 27.164.991 | 29.954.131 | 893.421 | 2.885.970 | 3.174.820 |
| NAVALIS, d.o.o. | Podstrana | 7.461.560 | 7.901.776 | 11.682.419 | 732.915 | 651.540 | 2.678.552 |
| GLOBAL OFFSHORE ENGINEERING d.o.o. | Sutivan | 5.237.346 | 7.300.347 | 10.882.208 | 718.659 | 981.886 | 2.463.847 |
| K.S.P. SOLUTIONS d.o.o. | Split | 3.790.593 | 6.208.727 | 11.762.148 | 617.584 | 660.648 | 2.079.987 |
| BRODOTROGIR CRUISE d.o.o. | Trogir | 14.147.346 | 21.821.395 | 31.416.847 | 562.849 | 1.052.887 | 1.920.350 |
| PAKLENI OTOCI d.o.o. | Split | 4.276.539 | 6.669.098 | 8.367.140 | 136.967 | 79.406 | 961.485 |
| ADRIATIC METAL MONT d.o.o. | Pula | 3.813.828 | 3.515.354 | 3.722.548 | 989.985 | 847.022 | 861.539 |
| MKM Yachts d.o.o. | Rijeka | 57.916.036 | 5.331.248 | 25.604.119 | 309.484 | 127.053 | 716.834 |
| TEHNOMONT – BRODOGRADILIŠTE PULA d. o. o. | Pula | 18.951.487 | 9.622.986 | 21.148.682 | 750.713 | 1.283.285 | 679.912 |
| Izvor: CompanyWall, *svi podaci su u EUR | |||||||
Povećanje broja poslovnih subjekata pokazuje da se baza ove djelatnosti na domaćem tržištu postupno širi. Hrvatska pritom može iskoristiti postojeće brodograđevno znanje i dugu tradiciju kako bi se snažnije uključila u određene segmente tržišta.
Prihodi hrvatskih tvrtki u toj djelatnosti lani su, prema CompanyWallu, iznosili više od 435,40 milijuna eura i bili su za 3,13 posto veći nego u 2024. godini, dok su u odnosu na 2023. godinu bili manji za 8,25 posto.
Među tim tvrtkama, najveću dobit u prošloj godini imalo je Brodogradilište Viktor Lenac, 3,82 milijuna eura. Prihod ove tvrtke iznosio je 99,50 milijuna eura. Iako su joj prihodi rasli u odnosu na prethodne dvije godine, dobit je padala. U prvom polugodištu 2026. izvijestili su, pak, o padu poslovnih prihoda za 12 posto na godišnjoj razini na 43,2 milijuna eura.
Na drugom mjestu po dobiti u 2025. godini u djelatnosti gradnje civilnih brodova i plutajućih objekata bila je tvrtka Iskra brodogradilište 1, a na trećem Navalis.
Pročitajte još:
Rast broja domaćih tvrtki upućuju na postupno širenje sektora, dok rezultati pojedinih brodogradilišta potvrđuju da na tržištu postoji potencijal za profitabilno poslovanje.
Istodobno, pad prihoda i dobiti kod dijela vodećih kompanija pokazuje da rast nije zajamčen te da će konkurentnost sve više ovisiti o tehnološkim ulaganjima, energetskoj učinkovitosti, specijalizaciji i sposobnosti odgovora na potrebe međunarodnog tržišta.
