Revolut i brazilski Nubank, dvije najvrjednije digitalne banke na svijetu, pripremaju se za znatno snažniji ulazak na američko tržište, gdje će se morati boriti s više od 4.000 banaka i kreditnih unija, snažnim kartičnim kućama i korisnicima koji već imaju pristup gotovo trenutačnim digitalnim plaćanjima.
Za Revolut je američko širenje posebno važno. Kompanija, procijenjena na oko 115 milijardi dolara, planira izlazak na burzu 2028. godine, a uspjeh na najvećem svjetskom financijskom tržištu mogao bi postati jedan od ključnih argumenata kojima će pokušati opravdati tu valuaciju.
Istodobno, njegova europska baza nastavlja rasti. U Hrvatskoj Revolut, prema podacima kojima raspolaže Hrvatska narodna banka, već ima više od 700.000 korisnika.
Revolut Bank UAB ima bankarsku licencu litavske središnje banke, a zbog veličine je klasificiran kao značajna kreditna institucija te podliježe izravnom nadzoru Europske središnje banke.
HNB je 2022. godine zaprimio obavijest litavskog regulatora o namjeri Revoluta da neposredno pruža bankarske usluge u Hrvatskoj.
Hrvatska udruga banaka za Financije.hr ocjenjuje da digitalne banke u pojedinim dijelovima poslovanja već predstavljaju konkurenciju tradicionalnim bankama.
Dio korisnika ipak ih i dalje koristi kao dodatnu financijsku uslugu uz račun u domaćoj banci, a ne kao potpunu zamjenu za tradicionalnu banku.
“Digitalne banke u pojedinim segmentima svakako predstavljaju konkurenciju tradicionalnim bankama, iako ih dio klijenata i dalje koristi kao dodatnu uslugu uz račun u domaćoj banci”, poručili su iz HUB-a za Financije.hr.
Dodaju da hrvatske banke već godinama snažno ulažu u digitalizaciju, sigurnost i dostupnost svojih usluga, ali da je dolazak digitalnih konkurenata dodatno ubrzao razvoj mobilnog i internetskog bankarstva te povećao očekivanja korisnika.
Drugim riječima, čak i kada Revolut nije primarna banka korisnika, njegova prisutnost mijenja standarde koje potrošači očekuju od svih banaka.
Velika razlika ostaje kreditiranje gospodarstva
HUB, međutim, upozorava da usporedba neobanaka i tradicionalnih banaka samo na temelju cijene usluge, aplikacije ili brzine transakcija daje nepotpunu sliku.
Jedna od glavnih funkcija tradicionalnih banaka jest pretvaranje depozita u kredite stanovništvu i poduzećima te dugoročno upravljanje kreditnim rizikom.
“Institucija koja zadržava manji kreditni portfelj može imati važnu ulogu u plaćanjima, štednji i drugim financijskim uslugama, ali nema jednaku izravnu ulogu u financiranju gospodarstva”, naveli su iz HUB-a.
Upravo je kreditiranje jedna od potencijalnih slabijih točaka Revoluta pri ulasku u SAD.
Dok je Nubank velik dio rasta izgradio upravo na potrošačkim kreditima i kreditnim karticama, Revolut ima znatno manje iskustva s kreditiranjem. Dosad je eksperimentirao s manjim kreditima i hipotekama na pojedinim europskim tržištima.
U SAD-u planira tijekom prve tri godine pod pojačanim regulatornim nadzorom pokrenuti tekuće i štedne račune, kreditne kartice i obročne kredite, zatim poslovne račune i kredite za kompanije, a kasnije i stambene kredite.
Revolut je velik dio europskog rasta ostvario nudeći jeftina međunarodna plaćanja, jednostavnu zamjenu valuta i aplikaciju koja je u vrijeme pokretanja nudila znatno bolje korisničko iskustvo od mnogih tradicionalnih banaka.
U SAD-u je takvu prednost teže ponoviti jer Amerikanci rjeđe prelaze granice nego Europljani, a domaće tržište već ima vrlo razvijene sustave digitalnog plaćanja poput Venma i Zellea.
Revolut zato kao početno ciljno tržište vidi korisnike kojima u svakodnevnom životu treba više valuta, primjerice ljude koji rade ili studiraju u inozemstvu.
Nubank također nudi globalni račun koji omogućuje slanje i trošenje novca u dolarima i eurima te koristi stablecoine za dio infrastrukture.
No analitičari upozoravaju da se glavna bitka neće voditi samo oko međunarodnih korisnika nego oko prosječnog američkog klijenta, koji već ima vrlo razvijene odnose s bankama i izdavateljima kreditnih kartica.
Nubank ide na kamate, Revolut tek mora izgraditi kreditnu priču
Nubank u SAD-u planira korisnicima isplaćivati 3,5 posto kamate na stanje na tekućem računu, odnosno 4,5 posto za klijente koji koriste njegovu kreditnu karticu.
Takva ponuda mogla bi biti privlačna jer američke banke na klasične tekuće račune uglavnom ne plaćaju značajniju kamatu.
Revolut će, s druge strane, morati pokazati da može izgraditi ozbiljan kreditni portfelj, a da pritom ne poveća rizike prije planirane inicijalne javne ponude dionica.
HNB za Financije.hr upozorava da poslovni modeli u kojima banka odobrava kredite i potom dio rizika prenosi drugim investitorima nisu novi te da mogu biti korisni jer oslobađaju kapital za daljnje kreditiranje.
Kod klasične sekuritizacije kredit se prenosi na drugi subjekt, dok kod sintetske ostaje u bilanci banke, ali se dio kreditnog rizika prenosi putem financijske zaštite.
Takvi modeli ipak zahtijevaju nadzor jer mogu oslabiti motivaciju banke za pažljivu procjenu kreditnog rizika ako ga nakon odobrenja brzo prenosi drugima.
HNB naglašava da sekuritizacija rizik ne uklanja iz financijskog sustava, nego ga premješta, često prema nebankovnim financijskim institucijama.
Digitalni depoziti mogu otići jednako brzo kao što su došli
Još jedna posebnost digitalnih banaka jest struktura njihovih depozita.
Nizak omjer kredita i depozita može značiti da banka raspolaže visokom likvidnošću i većim kapacitetom za podmirivanje povlačenja novca.
No HNB upozorava da kod digitalnih banaka postoji i druga strana tog modela.
“Specifičnost digitalnih banaka jest u tome da se depoziti putem aplikacija mogu povući znatno brže nego u tradicionalnim bankama, osobito kada je riječ o depozitima privučenima povoljnim kamatama, koji su osjetljiviji na promjene uvjeta”, navode iz HNB-a.
Istodobno, široka baza velikog broja malih deponenata može digitalnu banku učiniti otpornijom od tradicionalne banke čiji depoziti ovise o manjem broju vrlo velikih klijenata.
Zato ni digitalni model sam po sebi nije nužno rizičniji niti sigurniji. Presudni su struktura depozita, kvaliteta aktive, likvidnost i način upravljanja kreditnim rizikom.
Revolutu će Amerika biti znatno teži test od Hrvatske i Europe
Revolut danas ima oko 80 milijuna korisnika u 40 zemalja, a Hrvatska s više od 700.000 korisnika pokazuje koliko brzo digitalna banka može izgraditi značajnu bazu čak i bez domaće mreže poslovnica.
Američko tržište bit će sasvim drukčiji test.
Ondje će Revolut morati dokazati da osim aplikacije, međunarodnih plaćanja i atraktivnog korisničkog iskustva može ponuditi ono što tradicionalne banke već desetljećima rade na velikoj skali – kreditne kartice, potrošačke i poslovne kredite, štednju, a na kraju i hipoteke.
HUB pritom podsjeća da različiti bankarski modeli mogu postojati paralelno i međusobno se nadopunjavati, ali nemaju nužno jednaku gospodarsku funkciju.
Pročitajte još:
“Sve licencirane banke u Europskoj uniji podliježu regulatornim zahtjevima usmjerenima na zaštitu klijenata i stabilnost financijskog sustava. Međutim, opseg zahtjeva i povezanih troškova ovisi o aktivnostima, rizicima i složenosti pojedinog poslovnog modela”, navode iz HUB-a.
Za Revolut je zato ulazak u SAD više od još jednog geografskog širenja. Ako želi opravdati valuaciju od 115 milijardi dolara i pripremiti teren za planirani IPO, morat će dokazati da model koji mu je omogućio brz rast u Europi može prerasti u punokrvno bankarsko poslovanje i na tržištu na kojem digitalna aplikacija sama po sebi više nije dovoljna konkurentska prednost.
