Regionalna Zlatna Bilanca 2026 – Najuspješnije tvrtke iz šest zemalja u Beogradu: Tko predvodi gospodarstvo regije?

U trenutku kada poremećaji u opskrbnim lancima, promjenjivi troškovi i tehnološki pritisci primoravaju kompanije da preispituju poslovne modele, financijska stabilnost postaje presudnija od samog rasta prihoda. Upravo se time bavila konferencija „Regionalna Zlatna Bilanca 2026“, koja je održana u četvrtak, 12. studenog, u beogradskom hotelu Metropol Palace, u organizaciji portala Biznis.rs i regionalnih poslovnih medija – crnogorskog portala Biznis.me, hrvatskog portala Financije.hr i slovenskog portala Lider.si – uz korištenje podataka i analitike regionalne bonitetne kuće CompanyWall Business.

Događaj je po prvi put na regionalnoj razini na jednom mjestu okupio najuspješnije gospodarstvenike i vodeće financijske stručnjake iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, s jasnim ciljem – da se kroz konkretne primjere iz prakse sagleda kako najotpornije kompanije u različitim regulatornim i tržišnim uvjetima održavaju likvidnost, čuvaju radna mjesta i planiraju nove investicije.

Konferenciju je otvorio izvršni urednik portala Biznis.rs Marko Miladinović, koji je pojasnio metodologiju izbora 999 najuspješnijih malih, srednjih i velikih poduzeća iz šest zemalja regije. Tvrtke su rangirane u tri kategorije – prema težinskom faktoru, ostvarenoj dobiti i ukupnim prihodima – uz uvjet da imaju višegodišnje pozitivno poslovanje i uredno podmirivanje obveza bez blokada računa.

Govoreći o rezultatima analize gospodarstva Srbije i regije, Miladinović je ukazao na dominaciju trgovačkih djelatnosti u cijeloj regiji, rast građevinskog sektora posebno u Hrvatskoj i Srbiji te značaj velikih energetskih sustava i rudarstva. Ipak, naglasio je da snagu ekonomije ne čine samo najveći sustavi, već poduzeća koja posluju odgovorno i bez velikih oscilacija.

„Često su u fokusu javnosti isključivo najveći igrači i rekordne brojke, ali prava snaga svake ekonomije leži u onim kompanijama koje kontinuirano pokazuju otpornost, odgovorno upravljaju financijama i uredno podmiruju sve svoje obveze. Stabilnost nije privilegija samo velikih kompanija, već rezultat jasne vizije i discipline u poslovanju, bez obzira na veličinu tvrtke. Jer stabilne kompanije znače stabilnije gospodarstvo“, poručio je Miladinović.

Zaduženost iznad tri puta EBITDA – signal za uzbunu

Branko Greganović, neovisni konzultant i financijski stručnjak s više od 35 godina iskustva u bankarstvu i korporativnim financijama, nekadašnji predsjednik Izvršnog odbora NLB banke u Beogradu i Skoplju, u razgovoru s glavnim i odgovornim urednikom portala Biznis.rs, Markom Andrejićem, govorio je o zaduženosti kompanija, značaju financijskih izvješća, stabilnosti bankarskog sektora i perspektivama razvoja gospodarstva Srbije i regije. Posebno je upozorio na rizike prekomjernog zaduživanja, ističući da se ovom pokazatelju u regiji ne posvećuje dovoljno pozornosti.

„Zaduženost je pokazatelj kojem se u čitavoj regiji posvećuje iznenađujuće malo pozornosti“, naveo je Greganović, objašnjavajući da dug veći od dva do tri puta iznosa normalizirane EBITDA-e može predstavljati ozbiljan problem za poduzeća.

Govoreći o značaju financijskih izvješća i priznanja poput Zlatne bilance, naglasio je da su podaci iz prošlosti važni prvenstveno za procjenu budućnosti.

„Prošlost je važna u onoj mjeri u kojoj ti pomogne da razumiješ što će se dogoditi“, poručio je, dodajući da neovisne analize i potvrde uspješnog poslovanja povećavaju povjerenje banaka i olakšavaju procjenu kreditnog rizika.

Osvrćući se na europske integracije, Greganović je ocijenio da su Slovenija i Hrvatska ostvarile značajniji ekonomski napredak od ostatka regije, ne samo zahvaljujući članstvu u EU-u već i primjeni europskih standarda poslovanja.

„Europski standardi poslovanja imaju vrijednost sami po sebi, čak i ako ne uđete u Europsku uniju“, istaknuo je, naglašavajući da zemlje regije ne bi trebale čekati članstvo kako bi unaprijedile poslovno okruženje.

„Pitanje članstva u Europskoj uniji je sekundarno u usporedbi s pitanjem uvođenja standarda poslovnog okruženja Europske unije“, ocijenio je Greganović.

Govoreći o projektu EXPO, naglasio je da njegov značaj treba promatrati kroz dugoročne ekonomske učinke.

„EXPO je uvijek u svijetu promotivna aktivnost“, rekao je Greganović, objašnjavajući da nije riječ o klasičnoj produktivnoj investiciji. Prema njegovim riječima, uspjeh projekta mjerit će se time koliko će u sljedećih deset godina doprinijeti međunarodnoj prepoznatljivosti Srbije, privlačenju kvalitetnih stranih investitora i povećanju zanimanja za domaće gospodarstvo i turizam.

Greganović je ocijenio i da je bankarski sektor Srbije stabilan, ali da se tradicionalne banke moraju brže prilagođavati tehnološkim promjenama i razvijati nove modele financiranja. Kao ključne preduvjete dugoročnog uspjeha kompanija izdvojio je odgovorno upravljanje dugom, jačanje korporativnog upravljanja i ulaganje u stručne kadrove.

Iza dobrih bilanci stoje ljudi i dugoročne odluke

U drugom dijelu programa fokus je pomaknut na ljude koji stoje iza poslovnih rezultata i strateških odluka. Razgovor je vodila novinarka portala Biznis.rs Ljiljana Begović, a sudionici su iznijeli svoja iskustva o tome kako se grade i vode stabilni sustavi u uvjetima stalnih promjena na regionalnom i europskom tržištu.

Suvlasnica i članica Uprave hrvatske kompanije Simpak usluge Daniela Soviček osvrnula se na izazove održavanja visoke kvalitete poslovanja, digitalizacije i odnosa s klijentima u uvjetima rasta troškova. Posebno je istaknula značaj odgovornog liderstva i organizacijske zrelosti kompanija.

„Dobar lider je onaj koji zna donositi ispravne odluke u neizvjesnim i teškim situacijama, čak i kada su one nepopularne. Racio uvijek mora biti ispred emocija, jer je naša odgovornost štititi interese poduzeća koje predstavljamo. Prava organizacijska zrelost ogleda se u tome može li kompanija uspješno funkcionirati i bez stalne prisutnosti lidera, odnosno mogu li zaposlenici samostalno donositi odluke i preuzimati odgovornost za njih“, poručila je Soviček.

Direktorica slovenske kompanije Plastenka, Janja Kaplja, čija tvrtka ima šest desetljeća tradicije u proizvodnji PET i HDPE ambalaže, govorila je o značaju pravodobnih investicija, tehnološkog razvoja i očuvanja konkurentnosti na zahtjevnom europskom i regionalnom tržištu. Posebno je ukazala na važnost usklađivanja proizvodnje s europskim standardima u području ambalaže i recikliranja, ističući da je konkurencija u ovom sektoru iznimno velika.

„Praćenje europskih standarda i prilagođavanje novim zahtjevima tržišta od ključnog su značaja za dugoročnu konkurentnost. Zato kontinuirano ulažemo u digitalizaciju, unaprjeđenje proizvodnih procesa i obuku mladih ljudi, jer su suvremena tehnologija i stručni kadrovi temelj budućeg razvoja“, istaknula je Kaplja.

Osnivač i direktor beogradskog Investment Project Groupa, prof. dr. Duško Belović, ukazao je na značaj urednih financijskih izvješća, preciznog upravljanja projektima i dugoročnog planiranja za izgradnju povjerenja investitora i banaka. Posebno se osvrnuo na važnost pažljivog izbora poslovnih partnera i njegovanja kvalitetnih poslovnih odnosa.

„Dobri poslovni partneri ne pronalaze se preko noći, već se povjerenje gradi godinama, kroz suradnju i zajednička iskustva. Ne možemo samo tražiti dobre partnere, već se moramo zapitati koliko smo i sami dobri partneri. Važno je i prepoznati trenutak kada suradnju treba završiti, kako se poslovni odnos ne bi pretvorio u sukob. U partnerstvima se ponekad javlja i ljubomora kada jedna strana ostvari veći uspjeh od druge. Zato se pri izboru partnera ne mogu promatrati samo financijske bilance i poslovni rezultati, već čitav splet okolnosti, međusobno povjerenje i spremnost na dugoročnu suradnju“, istaknuo je Belović.

Na pitanje hoće li umjetna inteligencija u budućnosti moći zamijeniti zaposlenike i donositelje ključnih poslovnih odluka, sudionici panela složili su se da se nadaju da do toga neće doći. Istaknuli su da već koriste alate utemeljene na umjetnoj inteligenciji, koji im omogućuju da poslove za koje su ranije bila potrebna i po tri dana danas završe znatno brže.

Ipak, naglasili su da umjetna inteligencija ne može zamijeniti upravljačke strukture, ljudsko iskustvo i odgovornost u donošenju odluka, ali može biti značajna podrška u unaprjeđenju poslovnih procesa, povećanju učinkovitosti i kvalitetnijem upravljanju kompanijama.

Koje su najuspješnije velike kompanije u regiji?

Konferencija prati istoimeno regionalno priznanje koje se dodjeljuje isključivo na temelju egzaktnih financijskih izvješća i bonitetnih pokazatelja. Kompanije su rangirane u tri liste – prema težinskom faktoru, po ostvarenoj dobiti i po ukupnim prihodima – uz praćenje indeksa godišnjeg rasta prihoda i dodane vrijednosti po zaposleniku, dok su osnovni uvjeti višegodišnje pozitivno poslovanje i besprijekorno podmirivanje obveza bez blokada računa.

Prvih deset kompanija u kategoriji velikih poduzeća prema težinskom faktoru su:

• EPS AD Beograd (Srbija)
• Petrol d.d., Ljubljana (Slovenija)
• INA, d.d. (Hrvatska)
• Serbia Zijin Mining d.o.o. (Srbija)
• HSE d.o.o. (Slovenija)
• Gorenje, d.o.o. (Slovenija)
• Serbia Zijin Copper d.o.o. (Srbija)
• Krka, d.d., Novo mesto (Slovenija)
• HEP d.d. (Hrvatska)
• Prvo plinarsko društvo d.o.o. (Hrvatska)

Radni dio skupa završen je neformalnim druženjem lidera regionalnog gospodarstva, što je bila prilika za izravno povezivanje kompanija i dogovaranje novih poslova na regionalnom tržištu.

Cjelovit pregled najuspješnijih velikih, srednjih i malih kompanija u regiji u okviru izbora „Regionalna Zlatna Bilanca 2026“ možete pogledati na službenoj stranici projekta golden-balance-sheet.com/rs.