U izboru za regionalnu Zlatnu bilancu 2026. Hrvatska prednjači po broju malih i srednjih tvrtki

U poslovnom okruženju šest zemalja regije – Hrvatske, Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije – razlike u veličini tržišta, strukturi gospodarstva i stupnju razvijenosti ne predstavljaju prepreku za jednu zanimljivu usporedbu: koja poduzeća danas imaju najkvalitetniju financijsku osnovu i najveću poslovnu snagu?

Financijski izvještaji pritom pružaju jedno od najobjektivnijih polazišta za takvu analizu. Bilanca stanja i račun dobiti i gubitka omogućuju uvid u imovinu, kapital, zaduženost, prihode, profitabilnost i sposobnost kompanije da održivo posluje. Financijska analiza i u stručnoj se literaturi oslanja upravo na podatke iz financijskih izvještaja i ključne pokazatelje poslovanja kako bi se sagledali financijski položaj i uspješnost poduzeća.

U sklopu novog projekta bonitetne kuće CompanyWall, u suradnji s regionalnim ekonomskim portalima Financije.hr, Biznis.rs, Lider.si i Biznis.me, izdvojeno je po 999 poduzeća u svakoj od triju kategorija veličine – velikih, srednjih i malih – koja se svojim poslovnim rezultatima i financijskim pokazateljima izdvajaju u odnosu na kompanije usporedive veličine.

Pritom nisu presudni samo visina prihoda ili ostvarena dobit, nego cjelokupna slika financijskog zdravlja i stabilnosti poduzeća: kvaliteta imovine, struktura kapitala, zaduženost, likvidnost, profitabilnost i sposobnost stvaranja vrijednosti. Takav pristup izlazi iz okvira klasičnih ljestvica najvećih kompanija i u prvi plan stavlja one koje najbolje kombiniraju veličinu, učinkovitost, stabilnost i financijsku otpornost.

Regionalna usporedba otkriva pritom jednu izraženu hrvatsku specifičnost. Hrvatska prednjači u čak dvije od tri kategorije veličine poduzeća – po broju srednjih i malih tvrtki. Od 999 srednjih kompanija obuhvaćenih izborom čak ih je 461 iz Hrvatske, a hrvatske su tvrtke prve i među malim poduzećima, gdje ih je na listi 414. U kategoriji velikih kompanija Hrvatska je druga, iza Srbije.

Kada se zbroje sve tri kategorije, među ukupno 2.997 kompanija nalazi se 1.160 hrvatskih poduzeća, odnosno gotovo 39 posto svih tvrtki koje su ušle u izbor.

Statistika kao ogledalo gospodarstva – trgovina prednjači

Ako ih promatramo kroz prizmu održivosti, financijske snage i važnosti za šire gospodarstvo, velika, srednja i mala poduzeća imaju različite, ali podjednako važne uloge.

Velike kompanije u pravilu su najvažniji pojedinačni nositelji gospodarske aktivnosti: raspolažu većim kapitalom, imaju lakši pristup financiranju, ostvaruju veću produktivnost zahvaljujući ekonomiji razmjera i često posluju u strateški važnim sektorima poput energetike, trgovine, telekomunikacija, infrastrukture, bankarstva i industrije.

Zbog svoje veličine mogu biti najveći generatori prihoda, dobiti i izvoza, veliki poslodavci i važni porezni obveznici, pa njihov poslovni rezultat može neposredno utjecati i na ukupne gospodarske pokazatelje države. OECD potvrđuje da velike tvrtke u prosjeku ostvaruju višu produktivnost od manjih, osobito u kapitalno intenzivnim industrijama.

Srednja poduzeća, međutim, mogu se promatrati kao svojevrsni stabilizator gospodarstva: dovoljno su velika da imaju razvijeniju organizaciju, stručne timove, kapital i pristup tržištu, ali su istodobno fleksibilnija i otpornija na promjene od mnogih velikih sustava. Upravo među njima često nastaju kompanije koje prerastaju u velike regionalne igrače, dok dio srednjih tvrtki godinama gradi stabilno i održivo poslovanje bez potrebe za izrazito brzim rastom.

Mala poduzeća, s druge strane, najbrojniji su i najširi sloj gospodarstva – lokalno su ukorijenjena, zapošljavaju velik broj ljudi, popunjavaju tržišne niše i često prva reagiraju na promjene u potražnji. Zato ih je opravdano nazvati „okosnicom gospodarstva“ koju treba posebno njegovati: OECD navodi da mala i srednja poduzeća čine gotovo cjelokupnu poslovnu populaciju i daju velik doprinos zaposlenosti i stvaranju nove vrijednosti, dok brzorastuća mala i srednja poduzeća mogu imati nerazmjerno velik doprinos otvaranju novih radnih mjesta i gospodarskom rastu.

Među velikima prednjači Srbija

U kategoriji velikih kompanija regionalna je slika drukčija. Od točno 999 kompanija koje su ušle na listu za priznanje Zlatna Bilanca, 372 su iz Srbije, 285 iz Hrvatske, 139 iz Bosne i Hercegovine, 84 iz Slovenije, 84 iz Sjeverne Makedonije te 35 iz Crne Gore.

S obzirom na to da je Srbija ujedno najveće tržište među promatranim državama, podatak da iz nje dolazi više od trećine velikih poduzeća koja su ušla na listu ne iznenađuje.

Zanimljiv je, međutim, podatak da se na listi nalazi više poduzeća iz Bosne i Hercegovine nego iz Slovenije s obzirom na usporedne gospodarske pokazatelje dviju zemalja. Iako je Slovenija manja prema broju stanovnika i registriranih tvrtki, njezino gospodarstvo ostvaruje bolje rezultate. Taj raskorak na listi očituje se kroz veći udio slovenskih poduzeća u djelatnostima koje generiraju veće profite.

Promatraju li se različiti segmenti gospodarstva, najveći udio na listi 999 velikih kompanija sa Zlatnom Bilancom ima djelatnost nespecijalizirane trgovine na veliko, sa 46 poduzeća, odnosno oko 4,6 posto ukupnog broja kompanija na listi.

Ostale su djelatnosti prilično raznovrsno zastupljene, među njima građevinarstvo, trgovina na malo, energetika i trgovina farmaceutskim proizvodima.

To pokazuje da je u tim gospodarskim sektorima moguće graditi uspješno i održivo poslovanje, s obzirom na broj sudionika koji dugoročno ostvaruju uredne i stabilne rezultate iskazane u bilancama stanja i računima dobiti i gubitka.

Gotovo polovica srednjih kompanija dolazi iz Hrvatske

Kada se promatra statistika ovogodišnjeg priznanja Zlatna Bilanca za srednja poduzeća, od 999 kompanija u toj kategoriji 461 je iz Hrvatske, što je 46,15 posto ukupnog broja. Slijedi Srbija s 340 kompanija ili 34,03 posto, dok je Slovenija treća sa 128 tvrtki ili 12,81 posto. Crna Gora ima 34 srednja poduzeća na listi, Bosna i Hercegovina 25, a Sjeverna Makedonija 11.

Taj hrvatski iskorak na prvo mjesto posebno je zanimljiv upravo zato što se srednja poduzeća smatraju jednim od najstabilnijih dijelova nacionalnog gospodarstva.

Promatraju li se djelatnosti, među 999 srednjih kompanija najviše je onih iz nespecijalizirane trgovine na veliko, njih 89, a slijedi gradnja stambenih i nestambenih zgrada s 39 poduzeća. Trgovina tako ostaje snažno zastupljena među uspješnim kompanijama u cijeloj regiji, dok građevinarstvo nastavlja višegodišnji trend visoke aktivnosti.

Hrvatska prva i među malim tvrtkama

Hrvatske kompanije prednjače i među malim poduzećima. Od 999 tvrtki koje su ušle u tu kategoriju izbora, 414 ih dolazi iz Hrvatske, odnosno 41,44 posto.

Slovenija je vrlo blizu s 362 tvrtke i udjelom od 36,24 posto, dok je Srbija treća sa 145 kompanija. Sjeverna Makedonija ima 35, Bosna i Hercegovina 25, a Crna Gora 18 malih poduzeća.

I među malim tvrtkama prvo mjesto prema zastupljenosti zauzima nespecijalizirana trgovina na veliko, sa 75 kompanija. Među dvadeset najbrojnijih djelatnosti izdvajaju se i trgovina farmaceutskim proizvodima, cestovni prijevoz robe, trgovina automobilima, gradnja stambenih i nestambenih zgrada te konzultantske usluge.

Kako se biraju dobitnici Zlatne Bilance

Po 999 kompanija iz šest država regije i u svakoj od tri kategorije veličine dobit će regionalno priznanje Zlatna Bilanca, kao potvrdu uspješnosti poslovanja, prema standardiziranoj metodologiji koja obuhvaća veličinu poduzeća, tržište na kojem posluje te ključne pokazatelje iz njegovih financijskih izvještaja.

Dobitnici priznanja biraju se na temelju objektivne analize poslovnih rezultata, financijske stabilnosti i relevantnih bonitetnih pokazatelja. Osnovni cilj metodologije jest identificirati kompanije koje, uz ostvarivanje visokih poslovnih rezultata, karakterizira stabilno, odgovorno i održivo poslovanje.

U proces izbora uključuju se kompanije koje su uredno predale financijske izvještaje za promatranu poslovnu godinu, ostvaruju pozitivan rezultat poslovanja i nemaju blokirane račune na dan formiranja rang-liste. Istodobno se od kompanija očekuje da posluju stabilno i odgovorno, u skladu s važećim propisima, te da ispunjavaju financijske i bonitetne kriterije utvrđene metodologijom izbora.

Radi osiguranja usporedivosti rezultata i objektivnog vrednovanja poslovne uspješnosti, kompanije se razvrstavaju u kategorije velikih, srednjih i malih poduzeća. Na taj se način rezultati svakog poslovnog subjekta ocjenjuju u odnosu na kompanije slične veličine i tržišnog položaja.

Konačna ocjena formira se na temelju ključnih financijskih i poslovnih pokazatelja koji obuhvaćaju ostvarene poslovne prihode, ostvarenu dobit, razinu financijske stabilnosti, kontinuitet i uspješnost poslovanja te relevantne bonitetne pokazatelje. U ocjenjivanje se uključuje i sposobnost kompanije da uredno podmiruje svoje obveze.

Ukupna poslovna uspješnost kompanije utvrđuje se primjenom jedinstvene matematičke formule – iste za sve sudionike – čime se osigurava objektivan i usporediv sustav rangiranja svih kompanija koje ispunjavaju osnovne uvjete za sudjelovanje u procesu izbora.

Zlatna Bilanca predstavlja potvrdu da kompanija posluje uspješno, pouzdano i odgovorno te da se svojim rezultatima izdvaja u odnosu na druge poslovne subjekte slične veličine. Priznanje dodatno ističe poslovni ugled kompanije, njezinu tržišnu stabilnost, financijsku pouzdanost i doprinos razvoju regionalnog gospodarstva.