Tko zarađuje na tuđem prljavom rublju

Tuđe prljavo rublje u Hrvatskoj je milijunski posao. Skoro kao i tuđi otpad. S jedne strane na tržištu imamo velike turističke sustave milijune eura ulažu u vlastite praonice. U gradskim kvartovima su se već stacionirali samoposlužni lanci, s perilicama i sušilicama koje kupci pokreću žetonima ili karticama.

Na tržištu pranja rublja istovremeno se nadmeću domaće obiteljske tvrtke i međunarodne grupacije, ali sa različitim poslovnim modelima i računicama.

Prema zbirnoj tablici CompanyWalla, u djelatnosti pranja i čišćenja tekstilnih i krznenih proizvoda u 2025. evidentirano je 648 poslovnih subjekata, u usporedbi s 560 godinu prije. Na širem tržištu sudjeluju i tvrtke registrirane pod drugim djelatnostima te interne hotelske praonice, a pojedini pružatelji imaju više lokacija.

Samo u hotelima i sličnom smještaju u Hrvatskoj je lani ostvareno 26,3 milijuna noćenja, prema Državnom zavodu za statistiku. Svaka smjena gostiju otvara i posao s posteljinom. Za hotel je pranje rublja redoviti trošak koji se može prepustiti vanjskom dobavljaču ili se posao organizira u vlastitoj praonici. Oko te odluke vodi se važan dio tržišne utakmice. Specijalizirane tvrtke nude preuzimanje cijelog posla, a hotelske kompanije ulažu u opremu kojom ga zadržavaju pod svojim krovom.

Uz pranje nudi se i najam posteljine i uniformi

Ponuda vanjskih dobavljača često uključuje i sam tekstil. Hotel unajmljuje posteljinu koju dobavljač pere i vraća pripremljenu za uporabu. Sličnu uslugu industrijske tvrtke ugovaraju za radnu odjeću. Na stranicama Krokoteksa i Lindströma ta je ponuda opisana kao preuzimanje brige o nabavi, održavanju i dostavi tekstila. Kupac time dobiva uslugu za koju bi inače morao osigurati vlastitu opremu, zalihe i radnike.

Koliko prihoda takav posao može stvoriti, a koliko na kraju ostaviti vlasniku, dobro se vidi na primjeru najveće tvrtke CWS. Njegovo hrvatsko društvo CWS d.o.o. u 2025. imalo je 10,36 milijuna eura prihoda, 4,4 posto više nego godinu prije, prema CompanyWallu.

Nakon svih troškova ostao je neto gubitak od oko 20.000 eura. Bio je manji nego u 2024., kada je iznosio približno 56.000 eura, ali višemilijunski promet ni prošle godine nije završio dobiti.

CWS na hrvatskom tržištu nudi održavanje radne odjeće, a posluje i s higijenskim proizvodima te otiračima. Grupacija se regionalno širi i preuzimanjima. CWS Workwear u srpnju 2025. kupio je slovenski Negovanje Tekstilij Šinkovec, praonicu zdravstvenog tekstila i radne odjeće.

U objavi transakcije povećanje kapaciteta povezao je s jačanjem poslovanja u Sloveniji i Hrvatskoj. Uz takav pogon kupuje se i već ugovoren posao s njegovim klijentima.

Finski Lindström u Hrvatskoj se također oslanja na najam i održavanje radne odjeće i otirača. Prema podacima CompanyWalla, njegovo hrvatsko društvo lani je ostvarilo 3,27 milijuna eura prihoda i 117.350 eura neto dobiti. Prihod je porastao 10,6 posto, a dobit 13,7 posto. Od svakih sto eura ukupnog prihoda ostalo mu je približno 3,6 eura neto dobiti.

Poseban brend za iznajmljivače apartmana

Među domaćim konkurentima Krokoteks je razvio ponudu za bolnice i hotele, a radi i s industrijskim korisnicima. Njegovo poslovanje proteže se kroz dvije zasebne tvrtke. Krokoteks d.o.o. je svrstan u proizvodnju radne odjeće i prema CompanyWallu imao je 5,41 milijun eura prihoda i 503.152 eura neto dobiti u 2025.

Krokoteks Hoteli, koji je u djelatnosti pranja i čišćenja tekstila, prošao je godinu snažnog rasta prihoda i pada zarade uslijed rasta poslovanja.

Prihodi su porasli 80,7 posto, na 5,13 milijuna eura, a ukupni rashodi 104 posto, na 4,77 milijuna. Dodatnih 2,29 milijuna eura prihoda pratilo je dodatnih 2,43 milijuna eura rashoda. Neto dobit smanjena je s približno 474.000 na 276.000 eura, a marža sa 16,7 na 5,4 posto. Istodobno je ukupna imovina povećana s 1,33 na 3,74 milijuna eura, a dugoročne obveze s približno 71.500 na dva milijuna eura.

Rezultati ostalih tvrtki daju neku drukčiju sliku profitabilnosti. Lintea je prihod povećala 21,5 posto, na 1,92 milijuna eura, a neto dobit 65,7 posto, na približno 196.000 eura. Neto marža porasla joj je na 10,2 posto. Lindström je uz prihod od 3,27 milijuna eura ostvario 117.350 eura neto dobiti, odnosno maržu od 3,6 posto. Obje su tvrtke povećale zaradu.

Preko Krokoteksovog  brenda Clean24 može se vidjeti kako se posao s hotelskom posteljinom prilagođava manjim kupcima. Zagrebačkim iznajmljivačima nude se kompleti posteljine i ručnika za smjenu gostiju. Vlasnik apartmana tako ugovara pripremljeno rublje umjesto da sam kupuje i održava cijelu zalihu. Clean24 na svojim stranicama oglašava i dostavu u suradnji s Woltom, dostupnu na upit.

Usluga se time približava svakodnevnoj organizaciji malog smještajnog objekta, kojemu također treba pravodobno pripremljena posteljina.

Naravno, najam posteljine i pranje posteljine koju neki objekt već posjeduje imaju različitu troškovnu perspektivu.

Veliki hotelski sustavi mogu rasporediti ulaganje na potrebe više objekata. Valamar je, primjerice, za novi pogon u porečkoj zoni Buići u objavljenom poslovnom planu predvidio ulaganje od 21,9 milijuna eura. U grupi već posluje makarska Praona, u kojoj Imperial Riviera ima 55 posto udjela. Praona je 2025. ostvarila 3,84 milijuna eura prihoda i 372.813 eura neto dobiti, potvrđuju podaci Company Walla.

Ulaganja u uštedu energije

Za hotelijera se korist vlastitog pogona računa kroz trošak obrađenog kilograma i pouzdanost opskrbe. U trošak ulaze radnici i prostor, uz amortizaciju opreme. Posebno se računaju potrošnja u obradi i prijevoz između hotela i praonice. Taj se zbroj uspoređuje s ugovorenom cijenom outsourcinga. Vlastiti pogon preuzima i organizaciju zamjene pri kvaru, što kod vanjskog dobavljača treba urediti ugovorom.

U hotelskoj kompaniji Plava laguna opstojnost vlastite praonice nastoje zadržati smanjivanjem potrošnje energije. U godišnjem izvještaju za 2025. navode da su u centralnoj praonici u Umagu ugradili izmjenjivače koji toplinu dimnih plinova koriste za zagrijavanje kotlovske vode, u što je uloženo 237 tisuće eura. Očekivani učinak su manji energetski gubici i niža potrošnja primarne energije, dakle ušteda u samom procesu pranja.

Regionalne praonice svoju ponudu grade i oko prijevoza rublja. Lavanda u Ravči kod Vrgorca na svojim stranicama ističe blizinu autoceste i položaj između Šibenika i Dubrovnika. Praonicu je 2022. otvorio Sonnen Klar, uz ulaganje od nešto više od četiri milijuna eura . Društvo je lani imalo 2,67 milijuna eura prihoda i približno 135.000 eura dobiti, prema CompanyWallu. Vodi se pod hotelima i sličnim smještajem, a javni podaci ne izdvajaju koliko je prihoda ostvarila sama Lavanda.

Za samoposlužne praonice tržišna se utakmica vodi se oko lokacija. Q-laundry ima mrežu zagrebačkih lokacija i praonicu u Velikoj Gorici. Laundromat se smješta i uz velike trgovine te u trgovačke centre, prema službenom popisu svojih lokacija. Ove je godine stigao i u središte Rijeke, nakon što je Fiuman objavio najavu otvorenja za 1. kolovoza. Mreža se tako razvija kroz različite gradske lokacije, uz ponudu u kojoj kupac sam pere i suši rublje.

Strani kapital u samoposlužnim praonicama

U taj je dio hrvatskog tržišta ušao i latvijski kapital. Prema Fini, vlasnik Laundromata d.o.o. jest SIA Landro Beta. Hrvatsko društvo osnovano je u ožujku 2025., a u prvoj je godini prema CompanyWallu imalo oko 31.800 eura prihoda i 262.600 eura neto gubitka. Riječ je o početnoj godini poslovanja, prije ovogodišnjih otvaranja.

Prema Q-laundryjevu cjeniku, pranje devet kilograma rublja košta šest eura, a pranje 20 kilograma deset eura, uz uključena sredstva za pranje. Petnaest minuta sušenja naplaćuje se tri eura. Profitabilnost praonice ovisi o tome koliko se puta ti strojevi doista pokrenu i koliki trošak ostaje iza svake „centrifuge“.

Prema ovoj računici, samoposlužna praonica može biti isplativa uz stabilan cjelogodišnji promet. Dvadeset pranja dnevno ostavlja skromnu operativnu dobit i malo prostora za nepredviđene troškove ili slabije mjesece. Trideset pranja dnevno već omogućuje znatno bolju zaradu uz iste fiksne troškove. Zato je pri odabiru lokacije presudno koliko kupaca može privući tijekom cijele godine. Brzina povrata uloženog novca ovisit će i o početnoj investiciji te načinu financiranja.

Veza s turizmom postoji i u samoposlužnom dijelu posla. Laundry Pula uz korištenje strojeva nudi uslužno pranje i glačanje posteljine. Za tu uslugu klijente upisuje na početku sezone, a cjelogodišnjim partnerima nudi povoljniju cijenu i zajamčenu obradu. Na svojoj stranici upozorava da tijekom sezone može odbiti posteljinu korisnika koji se nisu upisali, tako da se pranje rezervira prije ljetne gužve.

Rast turizma praonicama otvara posao no paralelno hotelska ulaganja u vlastite pogone ograničavaju promet  vanjskim dobavljačima kojima je u interesu ugovoriti dovoljno rublja za cijelu godinu i zadržati kupce kojima se vlastita obrada ne isplati. Sličnu računicu imaju samoposlužne praonice: nova lokacija povećava kapacitet, ali tek redoviti korisnici opravdavaju ulaganje.