U prošloj godini Europska unija (EU) je izvezla robe u sektoru kulture vrijedne 33 milijardi eura dok je uvoz iz trećih zemalja iznosio 27,8 milijardi eura. Ta vrsta robe imala je udio u ukupnom izvozu iz EU-a od 1,3 posto što je rast u odnosu na 2020. kada je on bio 1,1 posto.
Nakit i imitacija nakita, konzole za video igre i umjetnička djela sačinjavali su 62,2 posto ukupnog uvoza u EU u tom segmentu.
U međunarodnoj trgovini roba vezana za kulturu odnosi se na robu koja uključuje kreativnost ili umjetničko izražavanje i koja ima estetske, simboličke ili umjetničke vrijednosti, podržava umjetničko izražavanje ili pruža pristup kulturnom sadržaju. Roba koja spada u taj okvir dijeli se u 11 kategorija.
Između 2020. i 2025. vrijednost europskog izvoza robe iz kulturnog sektora povećana je za 60,8 posto s tadašnjih 20,6 milijardi eura. Uvoz je porastao za 37,6 posto s 20,2 milijarde eura. Tako je trgovinski višak porastao sa 400 milijuna eura na 5,2 milijarde eura.
Kod izvoza nakit i imitacija nakita je u prošloj godini imala 60 posto udjela, umjetnička djela 10,8 posto, segment audivizualnih medija 7,6 posto te tiskanih medija 6,6 posto.
Devet zemalja EU-a je prošle godine imalo trgovinski višak u ovoj vrsti robe. Najveći je imala Italija, od 9,9 milijardi eura, a nakon toga Francuska s dvije milijarde eura. Na proizvode iz kulture otpadalo je više od jedan posto ukupnog nacionalnog izvoza u Italiji, Francuskoj, Portugalu, Latviji i Nizozemskoj. U Italiji je to bilo 2,3 posto. Najmanji udio zabilježen je kod Finske, tek 0,1 posto, a onda na Cipru i u Mađarskoj s 0,2 posto.
Kod većine zemalja trgovinska razmjena u ovom segmentu se uglavnom odvija s drugim zemljama članicama. U 19 zemalja brojka je bila veća od 50 posto.
Tiskani mediji su bili glavni izvozni kulturni proizvod u šest zemalja, a među njima je i Hrvatska. Najveći udio takvih proizvoda u ukupnom izvozu imala je Latvija sa 66,8 posto, a onda slijedi Slovenija sa 45 posto i Hrvatska sa 42,7 posto.
Izvor: Eurostat
Tiskani mediji uključuju knjige, novine, časopise, materijal koji prati takva izdanja, razne mape, glazbene rukopise, čestitke i slična tiskana izdanja. Glazbeni instrumenti su u slučaju Hrvatske imali udio od 11,7 posto.
Hrvatska izvozno-uvozna bilanca je u 2025. bila u manjku od 162 milijuna eura. Izvezena vrijednost iznosila je 87,6 milijuna eura, a uvezena 249,6 milijuna eura. Pet godina ranije deficit je bio 66,7 milijuna eura s izvoznom komponentom od 68,7 milijuna eura.
Slovenija je u pet godina manjak od 12 milijuna eura pretvorila u višak od 9,4 milijuna eura. Slovenski izvoz prošle godine kod proizvoda iz kulture iznosio je 220,2 milijuna eura.
U Hrvatskoj je udio takvih proizvoda u ukupnom izvozu tek 0,4 posto, a u Sloveniji 0,3 posto. U ukupnom uvozu kod Hrvatske je brojka 0,6 posto te za Sloveniju nepromijenjena na 0,3 posto.
Hrvatska 60,9 posto svog izvoza plasira u ostale zemlje EU-a, a iz njih uvozi 82,3 posto ukupno uvezenog kulturnog sadržaja i robe.
Osim tiskanih medija i glazbenih instrumenata nešto veći udio u hrvatskom izvozu proizvoda iz kulture imaju audiovizualni sadržaji s 12,3 posto te nakit i imitacija nakita s 13,8 posto.
Kod uvoza najveći udio ima nakit i imitacija nakita s 32 posto ispred konzola za video igrice s 18,1 posto.
Pročitajte još:
Najveće izvozno tržište za EU proizvode iz kulture je Švicarska koja je prošle godine imala u tome udio od 22,4 posto ispred Turske sa 17,2 posto i SAD-a s 9,4 posto.
Ne začuđuje vjerojatno da je zemlja s najvećim udjelom u europskom uvozu bila Kina odakle je došlo 34,9 posto ukupno uvezenih proizvoda iz kulture. Druga je bila Švicarska sa 14,4 posto.
