Investicijska 2027.: Gdje će se stvarati nova vrijednost i što prijeti tržištima

Svjetsko gospodarstvo trebalo bi u 2027. godini porasti 3,4 posto, procjenjuje Međunarodni monetarni fond (MMF), nakon očekivanih 3,1 posto u ovoj godini. Iza umjerenog ubrzanja rasta kriju se velike promjene u raspodjeli kapitala, tehnološkim ulaganjima i odnosima između najvećih svjetskih gospodarstava. 

Za investitore bi sljedeća godina mogla otvoriti pitanje jesu li dosadašnji tržišni pobjednici ujedno i najbolji izbor za budućnost.

Umjetna inteligencija, rastući troškovi financiranja, europska industrijska transformacija i ulaganja u infrastrukturu sve snažnije određuju kretanja na tržištima. Istodobno se pojavljuju nove investicijske teme, od sigurnosti opskrbe vodom do komercijalnog razvoja svemira.

Analize vodećih svjetskih investicijskih kuća pokazuju da se kapital postupno usmjerava prema širem krugu industrija, dok pitanje profitabilnosti postaje jednako važno kao i potencijal rasta.

Umjetna inteligencija pred najvažnijim ispitom

Prema procjenama Goldman Sachsa, globalna ulaganja u umjetnu inteligenciju mogla bi premašiti bilijun dolara već 2026. godine. Toliki investicijski ciklus utječe na potražnju za poluvodičima, električnom energijom, podatkovnim centrima i građevinskom infrastrukturom.

Dosadašnji rast tržišta snažno su predvodile kompanije koje proizvode čipove i osiguravaju računalne kapacitete. Međutim, što su ulaganja veća, to se snažnije postavlja pitanje buduće zarade.

BlackRock upozorava na ograničenja infrastrukture i povećane potrebe za financiranjem, dok Vanguard očekuje da bi ubrzano prihvaćanje umjetne inteligencije moglo potaknuti američki gospodarski rast u 2027. godini.

Za investitore je pritom važna razlika između kompanija koje zarađuju na izgradnji AI infrastrukture i onih koje tek trebaju dokazati da primjena tehnologije povećava njihovu profitabilnost.

Moguće je da će najveći dugoročni dobitnici biti i tradicionalne industrijske kompanije koje automatizacijom smanjuju troškove, povećavaju produktivnost i ostvaruju više marže.

Može li Europa ponovno privući kapital?

Dok američko tržište ostaje snažno povezano s velikim tehnološkim kompanijama, europska ulaganja sve se više usmjeravaju prema obrambenoj industriji, elektrifikaciji, energetici i infrastrukturi.

Njemački DWS, upravitelj imovinom u vlasništvu Deutsche Bank, u svojoj analizi deset investicijskih tema za 2027. ističe uspon takozvane nove Europe. Riječ je o kompanijama koje imaju koristi od dugoročnih investicijskih ciklusa, a ne samo od tradicionalnog gospodarskog oporavka.

Takvu transformaciju podupiru povećani izdaci za obranu, modernizacija energetskih mreža i potreba za jačanjem europske industrijske konkurentnosti.

No europsko tržište suočava se s ograničenjima. Spori gospodarski rast, administrativne prepreke i fragmentirana tržišta kapitala otežavaju financiranje novih projekata.

Zbog toga potencijal europskih dionica neće ovisiti samo o tome jesu li jeftinije od američkih, nego i o sposobnosti kompanija da povećaju dobit i osiguraju dugoročan rast.

Skuplji kapital ponovno mijenja ulaganja

Rast američkog javnog duga, proračunski deficiti i veće potrebe za financiranjem stvaraju pritisak na dugoročne prinose državnih obveznica.

Posljedice se šire daleko izvan obvezničkog tržišta. Viši troškovi zaduživanja utječu na vrednovanje dionica, financiranje nekretninskih projekata i investicijske odluke kompanija.

J.P. Morgan u dugoročnim projekcijama za 2027. predviđa prosječni godišnji prinos od sedam posto tijekom sljedećih deset do petnaest godina za uravnoteženi investicijski portfelj u kojem dionice čine 60 posto, a obveznice preostalih 40 posto.

Takva procjena pokazuje da obveznice, nakon dugog razdoblja iznimno niskih prinosa, ponovno mogu imati značajniju ulogu u investicijskim portfeljima. Međutim, ostvarenje očekivanih prinosa ovisit će o inflaciji, kretanju kamatnih stopa i gospodarskoj stabilnosti.

Novi izvori rasta izvan tehnološkog sektora

Zanimljive promjene događaju se i u sektorima koji tradicionalno nisu bili u središtu pozornosti financijskih tržišta.

Razvoj podatkovnih centara povećava potražnju za električnom energijom i vodom, dok modernizacija industrije zahtijeva nova ulaganja u prijenosne mreže, proizvodne kapacitete i kritične sirovine.

Nedostatak vode postupno postaje financijski rizik za industrije poput proizvodnje poluvodiča, rudarstva i prehrambene industrije. Time se otvara prostor za kompanije koje razvijaju tehnologije pročišćavanja, recikliranja i učinkovite distribucije vode.

Istodobno, pad troškova lansiranja satelita stvara mogućnosti u komunikacijama, prikupljanju podataka i svemirskoj infrastrukturi. Riječ je o tržištima s velikim potencijalom, ali i znatnom neizvjesnošću u pogledu komercijalne isplativosti.

Za europsku industriju, uključujući hrvatske kompanije povezane s energetikom, elektrotehnikom i infrastrukturom, takvi trendovi mogu otvoriti dodatnu potražnju.

Gospodarski rast nije jamstvo burzovnih prinosa

Investicijska 2027. mogla bi biti godina u kojoj će razlike između pojedinih kompanija postati izraženije od razlika između cijelih sektora.

Snažna potražnja ne jamči automatski i rast dobiti, posebno kada se istodobno povećavaju ulaganja, troškovi financiranja i konkurencija.

Za financijska tržišta stoga će biti presudno u kojoj će se mjeri velika investicijska očekivanja pretočiti u konkretne poslovne rezultate.

Prednost bi mogle ostvariti kompanije koje uspiju povećati produktivnost, održati financijsku stabilnost i ostvarivati snažne novčane tokove.