Nedavni Automation summit 2026 u Splitu ponudio je viđenje o tome kako tvrtke iz različitih gospodarskih sektora mogu iskoristiti umjetnu inteligenciju (AI) za unaprijeđenje i pojednostavljivanje poslovanja.
Kad je riječ o tvrtkama vezanim na tehnološki sektor, postignuća i inovacije, poput obrane i sigurnosti ili financija, takva veza se ne čini nimalo iznenađujućom, dapače izgleda logičnom.
No, kada se AI ubaci u sektor koji možda na prvi pogled nema previše dimenzija koje može AI olakšati, onda to posebno privuče pozornost.
Jedna od tvrtki u turističkom sektoru koja je ozbiljno krenula s AI-jem je turistička agencija Litto. Stoga smo s njezinom vlasnicom Ivom Miličević popričali o tome što ta agencija radi, kako je ukomponirala AI i što dalje namjerava s razvojem i poslovanjem.
Što je Litto.co i koliko dugo postoji? Kome je prvenstveno usluga namijenjena, kojem profilu ljudi i na kojem prostoru?
Litto je turistička agencija iz Splita koja postoji od 2018. godine, a Litto.co je naša vlastita platforma za online rezervaciju smještaja i doživljaja u Hrvatskoj. Na jednom mjestu gost može rezervirati apartman, kuću za odmor ili luksuznu vilu, a od nedavno i doživljaje poput izleta i tura koje vode lokalni operateri. Platformu smo razvili s domaćom tvrtkom Locastic i online je od 2023. godine.
Gosti su nam najčešće obitelji, parovi i manje grupe prijatelja, uglavnom iz Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Skandinavije, koji žele kvalitetan, provjeren smještaj i osobni kontakt s nekim tko destinaciju stvarno poznaje. S druge strane, usluga je namijenjena i vlasnicima, odnosno iznajmljivačima. Za njih radimo posredovanje i upravljanje smještajem, a kroz host sučelje mogu sami pratiti cijene i raspoloživost svog objekta.
Koja područja pokrivate i kako nalazite ili birate turističke objekte koji će se naći u ponudi?
Fokus nam je na srednjoj Dalmaciji, Splitu i okolici, Trogiru i Čiovu, Kaštelima, Omišu, Makarskoj rivijeri, Primoštenu te otocima Hvaru, Visu i Drveniku Velom. Imamo i nešto ponude u Zagrebu i Istri.
Objekte ne skupljamo masovno, nego biramo. Većina vlasnika dolazi kroz preporuke ili nam se sami javljaju, a dio pronalazimo aktivno. Prije nego što objekt uđe u ponudu pregledamo ga, provjerimo opremljenost, lokaciju, kategorizaciju i dokumentaciju te s vlasnikom potpišemo ugovor kojim su jasno definirani uvjeti suradnje. Kriterij nam je jednostavan: bismo li preporučili taj smještaj vlastitoj obitelji? Radije imamo manju ponudu u koju smo sigurni nego tisuće oglasa koje nitko nije vidio.
Izvor: Litto
Kako ste se našli u turizmu i kako ste u to uključili AI? Što je zapravo prvenstveni motiv za takav spoj?
Turizam sam studirala na Ekonomskom fakultetu u Splitu i u Litto sam došla još tijekom studija. S vremenom sam preuzela vođenje tvrtke, a danas sam i jedina vlasnica. Paralelno vodim razvoj platforme Litto.co kao ‘product owner’, pa mi je tehnologija svakodnevni dio posla.
AI nije došao kao trend kojem smo se htjeli prikloniti nego kao odgovor na vrlo konkretan problem. Mala smo ekipa, a turizam ima golemi broj ponavljajućih zadataka: odgovaranje na upite, ažuriranje cijena i raspoloživosti, administracija, knjiženje ili prijevodi. Motiv je bio osloboditi vrijeme ljudi za ono što stroj ne može, a to je odnos s gostom i vlasnikom, procjenu kvalitete objekta i rješavanje nepredviđenih situacija. AI nam omogućuje da kao mala agencija radimo profesionalno i brzo poput puno većih igrača.
Za što se sve koristi AI u vašoj tvrtki i na koji način odabirete kako i koliko ga koristiti?
Danas ga koristimo u nekoliko područja. Jedno je za razvoj platforme. Pomaže mi pisati specifikacije i zadatke za developere, analizirati zahtjeve i čak razvijati interne alate, primjerice vlastiti sustav za upravljanje smještajem.
Drugo su administracija i financije. To uključuje unos i razvrstavanje ulaznih računa, pripremu podataka o rezervacijama za računovodstvo te provjeru dokumentacije.
Koristimo ga i za sadržaj i marketing, a to su opisi objekata, prijevodi, objave ili edukativni materijali za iznajmljivače kao što je naš eBook „Savjetnik za uspješno iznajmljivanje”.
Pomaže i kod pravnih i poslovnih dokumenata kao što su prvi nacrti ugovora, uvjeta otkazivanja i odgovora na natječaje koje onda uvijek pregledava čovjek, a kad je potrebno i pravnik.
Izvor: Litto
Je li sezonalnost hrvatskog turizma problem? Ako jest, zašto?
Problem jest, ali ne zato što bi ljeto samo po sebi bilo loše. Problem je što previše toga ovisi o premalo tjedana. Kad se većina prihoda zaradi u dva mjeseca, cijeli sustav, od radne snage i infrastrukture do lokalnih zajednica, funkcionira na granici kapaciteta u srpnju i kolovozu, a ostatak godine stoji poluprazan. Sve to znači sezonske radnike koje je sve teže pronaći, gužve koje smanjuju zadovoljstvo i gostiju i domaćeg stanovništva te ulaganja koja se teško isplate jer se vraćaju u kratkom vremenskom okviru.
Iz naše perspektive s iznajmljivačima to vidimo vrlo konkretno. Objekt koji radi 10–12 tjedana godišnje teško opravdava ulaganje u kvalitetu. S druge strane, ne mislim da je realno da Dalmacija u veljači izgleda kao u kolovozu, niti bi to trebao biti cilj. Realan cilj je ozbiljno produljiti predsezonu i posezonu, svibanj, lipanj, rujan i listopad, kada je klima idealna za aktivni, gastro, kulturni i poslovni turizam. Tu postoji ogroman neiskorišten prostor, ali za njega treba ponuda koja radi i izvan ljeta – otvoreni restorani, prijevoz, trajektne linije, događanja i doživljaji, ali prije svega opcije za dolazak iz daljih zemalja poput otvaranja dodatnih aviolinija izvan srca sezone.
Što su dobre, a što loše strane domaćeg turizma? Je li mjerenje uspjeha noćenjima i dolascima najbolji način?
Najveće prednosti su nam prirodne ljepote, sigurnost, blizina glavnih europskih tržišta, gastronomija i činjenica da imamo puno malih, obiteljskih domaćina koji gostu mogu pružiti autentično iskustvo. Hrvatska ima jaku, prepoznatljivu sliku u svijetu.
Slabosti su sezonalnost, nedostatak radne snage, nejednaka kvaliteta privatnog smještaja, slabija digitalizacija dijela sektora i pretjerana ovisnost o velikim stranim platformama, što znači da velik dio vrijednosti odlazi izvan zemlje. Također, ponuda izvan smještaja, odnosno doživljaji i sadržaji, često zaostaje za kvalitetom smještaja.
Što se mjerenja tiče, noćenja i dolasci govore koliko nas je, ali ne i koliko vrijedimo. Puno korisnije metrike bile bi prihod po gostu i po noćenju, potrošnja izvan smještaja, popunjenost tijekom cijele godine, zadovoljstvo i povratak gostiju, te koliko turizam doprinosi kvaliteti života lokalnog stanovništva. Rekordan broj noćenja u kolovozu nije uspjeh ako istovremeno gubimo radnike, stanovnike i goste koji se više ne vraćaju, a gradovi nam tijekom zime izgledaju prazno i tužno.
Mislite li širiti poslovanje i ima li neka regija u Hrvatskoj koja ima prostor za dodatni osjetan turistički rast ili iskorak?
Da, ali promišljeno. Prvo želimo produbiti ponudu u srednjoj Dalmaciji i značajno razviti dio s doživljajima jer tu vidimo najveću dodanu vrijednost za gosta. Platformu smo gradili tako da je skalabilna, pa nam širenje na nove destinacije tehnički nije problem. Ključno nam je da u svakoj destinaciji imamo pouzdane lokalne partnere.
Što se regija tiče, najveći potencijal vidim u zaleđu Dalmacije, Dalmatinskoj zagori i manjim otocima, te u kontinentalnoj Hrvatskoj, posebice Slavoniji, Zagorju i Gorskom kotaru. To su područja s autentičnom ponudom, gastronomijom, prirodom i manjom ovisnošću o ljetu, a turizam bi tamo mogao biti i način da se zadrže mladi ljudi. Zaleđe obale je posebno zanimljivo jer je udaljeno pola sata od mora, a nudi potpuno drugačije iskustvo i može produljiti sezonu.
Kako vidite u budućnosti uporabu AI-a u poslovanju? Imate li nove ideje? Može li AI imati odraz na broj zaposlenih?
Mislim da ćemo za nekoliko godina AI koristiti jednako prirodno kao danas e-mail. Ideje koje već razvijamo ili testiramo su pametnije upravljanje cijenama i raspoloživošću za vlasnike, personalizirane preporuke smještaja i doživljaja za goste, automatizirana podrška gostima na više jezika te potpuno digitalni procesi uvođenja novih objekata.
Što se zaposlenih tiče, kod nas AI ne zamjenjuje ljude nego nam omogućuje da rastemo, a da proporcionalno ne povećavamo administraciju. Zapravo smo nedavno zapošljavali kroz program pripravništva Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a surađujemo i s Ekonomskim fakultetom u Splitu kroz studentsku praksu. Promijenit će se profil posla: manje prepisivanja i ručnog unosa, više rada s ljudima, kreativnosti, inicijativa i nadzora nad kvalitetom. Ljudi koji znaju raditi s AI-jem bit će traženiji, ne manje traženi.
Trenutačno nas je pet stalno zaposlenih, uz vanjske suradnike koji nam se pridružuju u sezoni, te partnere poput agencije koja razvija platformu.
Na koji način mislite da bi AI općenito mogao pomoći turizmu kao gospodarskoj grani?
Vidim tri velike koristi. Prva je produktivnost. Hrvatski turizam pati od nedostatka radne snage, a AI može preuzeti velik dio administracije, komunikacije i rutinskih zadataka, posebno za male iznajmljivače i obiteljske tvrtke koje si ne mogu priuštiti velike timove.
Druga je bolje upravljanje destinacijama. Analizom podataka o dolascima, potrošnji i kretanju gostiju može se bolje planirati promet, kapacitete, događanja i promociju, pa i ciljano privlačiti goste izvan sezone.
Treća je personalizacija i kvaliteta iskustva. Gost danas očekuje brz odgovor na svom jeziku i ponudu skrojenu po mjeri, a AI omogućuje i malom domaćinu da to pruži. Uz to, može smanjiti ovisnost o velikim stranim platformama jer domaći igrači mogu graditi vlastite, kvalitetne kanale prodaje. Uvjet za sve to je edukacija. Najveći rizik nije sam AI, nego da ga dio sektora ne nauči koristiti. Međutim, smatram kako je čovjek i dalje najveća vrijednost kvalitetnog turizma i ugostiteljstva te bez kvalitetne i profesionalne usluge ne možemo funkcionirati bez obzira na AI.
Pročitajte još:
Koliko tržište zna za Litto i kako se probijate? Kako razrađujete marketinške aktivnosti? Tko vam je prava konkurencija?
Još uvijek smo mlad brend na međunarodnom tržištu, ali u srednjoj Dalmaciji nas iznajmljivači dobro poznaju, posebno kroz preporuke. Velik dio vlasnika dolazi nam jer ih je preporučio netko s kim već surađujemo, i to nam je najvrjedniji marketing.
Marketing radimo na dvije strane. Prema vlasnicima gradimo povjerenje kroz edukaciju: besplatni materijali poput eBooka za iznajmljivače, savjeti o propisima, cijenama i kategorizaciji te osobni pristup. Prema gostima radimo digitalni marketing, oglašavanje i SEO (optimizacija za tražilice) kao i prisutnost na društvenim mrežama, a dio prodaje ide i kroz partnerske platforme. Cilj nam je postupno sve više gostiju dovesti izravno na Litto.co gdje im možemo ponuditi najbolju cijenu i izravnu komunikaciju s nama.
Najveća konkurencija su globalne platforme poput Bookinga i Airbnba, ali one su nam istovremeno i partneri jer kroz njih prodajemo dio kapaciteta. Na lokalnoj razini konkurencija su druge agencije i tvrtke za upravljanje smještajem s kojima također njegujemo prijateljski i partnerski odnos. Ono po čemu se razlikujemo je kombinacija vlastite tehnologije i lokalnog, osobnog pristupa. Znamo svaki objekt koji nudimo i dostupni smo i gostu i vlasniku kad nešto zatreba.
