Prema kupovnoj moći kućanstava Hrvatska pri dnu EU-a po cijeni plina, no ne i struje

U prvoj polovici ove godine prosječne cijene plina za kućanstva u Europskoj uniji (EU) iznosile su 0,11 eura po kilovat-satu (kWh) što je bilo 10,2 posto niže no u drugom polugodištu 2025. te 3,5 posto niže naspram istog razdoblja u 2025. To je bila najniža prosječna cijena plina u EU zabilježena nakon prve polovice 2022.

Podsjetimo, krajem listopada cijena je ponovno došla na najvišu razinu od energetske krize 2022. zbog neizvjesnosti oko punjenja skladišta za predstojeću zimsku sezonu.

Naravno, cijene plina su vrlo različite među zemljama članicama, a u prvom polugodištu 2026. najvišu cijenu imala je Švedska. Ona je iznosila 0,22 eura za kWh, a nakon toga slijedi Nizozemska s 0,16 eura te Francuska i Portugal s po 0,13 eura.

Najnižu cijenu imala je Mađarska od svega 0,03 eura za kWh. Odmah do nje je Hrvatska s 0,05 eura, a zatim Rumunjska i Slovačka s po 0,06 eura.

U usporedbi s istim razdobljem u 2025. i mjereno u nacionalnim valutama cijena plina je pala u 12 zemalja za koje su podaci dostupni, povećala se u sedam te ostala uglavnom stabilna u četiri.Najveći pad imala je Bugarska od 14,5 posto ispred Grčke s 11,3 posto i Španjolske s 10 posto.

S druge strane najviše je godišnje rasla cijena plina u Rumunjskoj stopom od 9,3 posto te Hrvatskoj za 8,9 posto.

Ono što vrijedi svakako pogledati je kakve su cijene izražene standardom kupovne moći (PPS) što bolje odražava njihov utjecaj na kućni proračun. Tu je opet na vrhu Švedska s brojkom od 17,7 za 100 kWh ispred Portugala s 15 i Nizozemske s 13,8. Na dnu su Mađarska sa 4,3 PPS-a, Luksemburg sa 6,6 te Hrvatska sa 6,8.

Brojka za Njemačku je 10,4, a za Sloveniju je 9,8.

Zanimljive su brojke i za neke balkanske zemlje kandidate za članstvo. U Sjevernoj Makedoniji je plin mjeren PPS-om skuplji no u Švedskoj s brojkom 20,8. U Srbiji je na 7,7 te u Bosni i Hercegovini na 9,3, dakle u oba slučaja skuplje no u Hrvatskoj.

Cijene električne energije za kućanstva su u prvih šest mjeseci ove godine u EU pale za 2,2 posto u odnosu na prethodno polugodište na 0,28 eura za kWh.

Velike su pritom varijacije među zemljama članicama. U šest zemalja cijena je bila iznad 0,30 eura za kWh, a pet zemalja je imalo cijenu nižu od 0,20 eura. Najveću cijenu imala je Irska od 0,39 eura ispred Njemačke i Belgije s po 0,36 eura. Najnižu cijenu opet je imala Mađarska od 0,11 eura, a tek nešto višu imale su Malta i Bugarska s po 0,13 eura.

I tu je dobro pogledati stanje s PPS-om.

U Hrvatskoj je cijena bila 0,18 eura za kWh, a u Sloveniji 0,21 euro.

Naspram istog razdoblja u 2025. cijena struje snažno je narasla u Rumunjskoj za 51,6 posto, a zatim u Irskoj za 19,8 posto. Danska je imala oštar pad cijene od 31,7 posto ispred Luksemburga s 24,1 posto.

Prema tom pokazatelju najvišu cijenu imala je Rumunjska od 46,9 PPS-a za 100 kWh. Drugim riječima, u toj zemlji kućanstva su najteže izdvajala novac za struju. Druga je Poljska s brojkom 41,1, a treća Češka s 34,3.

Najmanje su u PPS-u plaćala kućanstva na Malti. Brojka je tek 13,8, a tek nešto malo viša bila je u Mađarskoj od 14,7 i Luksemburgu s 15,5.

Hrvatska su kućanstva plaćala 24,6 PPS-a za 100 kWh struje, a slovenska blago manje ili 24,1.

Osim spomenute četiri zemlje manje su prema PPS-u od Hrvatske struju plaćala još kućanstva u Bugarskoj, Danskoj, Estoniji, Francuskoj, Nizozemskoj i Finskoj.