Izmjenama Zakona o radu plaća će biti poznata već na razgovoru za posao

Kandidati bi najkasnije tijekom razgovora za posao morali doznati početnu plaću ili njezin raspon, a zaposleni dobiti pravo na informacije o prosječnim plaćama žena i muškaraca koji obavljaju usporedive poslove. Predviđeno je to izmjenama Zakona o radu koje je Ministarstvo rada predstavilo 2. studenoga.

Za prilagodbu poslodavaca najavljeno je najmanje šest mjeseci nakon stupanja zakona na snagu.

Nacrt je u javnom savjetovanju do 2. prosinca 2026., do kada zainteresirani mogu poslati komentare i prijedloge. Predložene odredbe još nisu na snazi. Izmjenama se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s europskim direktivama o transparentnosti plaća i platformskom radu te presudama Suda Europske unije o godišnjem odmoru, objavili su Nezavisni hrvatski sindikati.

Poslodavci bi morali uspostaviti objektivne, rodno neutralne kriterije za određivanje i povećanje plaća. Radna mjesta vrednovala bi se prema vještinama, odgovornosti, naporu i radnim uvjetima, kako bi se moglo usporediti obavljaju li radnici jednak rad ili rad jednake vrijednosti. Ministarstvo je za tu svrhu pripremilo besplatnu metodologiju, čije korištenje poslodavcima stoji na raspolaganju.

Razlike u primanjima zbog radnog učinka, dodatnih vještina ili drugih objektivnih razloga ostale bi moguće, uz jasno određene kriterije. Vrednovali bi se zahtjevi radnog mjesta, a poslodavac bi morao obrazložiti razloge zbog kojih netko na usporedivom poslu ostvaruje veću plaću.

Više nema zabrane razgovora o plaći

Radnici bi mogli zatražiti podatke o svojoj platnoj razini i prosječnim plaćama za kategoriju radnika koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti, razvrstane prema spolu. Pojedinačne plaće kolega ostale bi zaštićene. Takve informacije trebale bi olakšati utvrđivanje neopravdanih razlika u plaćama žena i muškaraca, navodi Ministarstvo rada.

Prema objašnjenju Anite Zirdum iz Uprave za rad i zaštitu na radu, ugovorne odredbe kojima se radnicima zabranjuje komunikacija o plaći postale bi ništavne, bez potrebe za pojedinačnim mijenjanjem svih ugovora koji ih sadržavaju.

Veći poslodavci imali bi i obvezu izvještavanja o razlikama u plaćama žena i muškaraca. Prema predstavljenim informacijama, obveza bi obuhvatila poslodavce s više od 100 radnika, uz učestalost izvještavanja ovisnu o veličini poslodavca. Uvodi se Nacionalni sustav transparentnosti plaća, koji bi uspostavila Fina. Povezivanjem s poslodavčevim obračunom plaća izvještaji bi se mogli stvarati automatski.

Procijenjena vrijednost sustava iznosi oko 750.000 eura.

Poslodavac koji radniku uskrati propisane podatke mogao bi prekršajno odgovarati. Savez samostalnih sindikata Hrvatske navodi i da bi teret dokazivanja opravdanosti razlika u plaćama bio na poslodavcu.

Izmjene obuhvaćaju i rad putem digitalnih platformi. Proširila bi se solidarna odgovornost platformi za obveze agregatora koji zapošljavaju radnike. Ako agregator ne ispuni svoje obveze, radnik bi odgovarajuće potraživanje mogao ostvarivati i prema platformi, pojašnjava SSSH.

Ministarstvo najavljuje dodatnu zaštitu osobnih podataka osoba koje rade putem platformi, ljudski nadzor nad algoritamskim upravljanjem te mogućnost preispitivanja odluka.

Kod godišnjih odmora predviđa se dulji rok za radnike koji ih zbog bolovanja, rodiljnih ili roditeljskih prava nisu mogli iskoristiti na vrijeme. Redovni rok za korištenje prenesenog godišnjeg ostao bi 30. lipnja sljedeće godine.

Za opravdano spriječene radnike rok bi se mogao produljiti do 31. prosinca, a zbog ponovne spriječenosti za još tri mjeseca, odnosno najviše 15 mjeseci nakon završetka godine u kojoj je pravo ostvareno.

Uređivanje pojedinih radnih prava obuhvatilo bi i usklađivanje s propisima o rodiljnim i roditeljskim potporama, službi u Oružanim snagama, temeljnom vojnom osposobljavanju i civilnoj zaštiti. Među primjerima je navedena mogućnost odlaska pripadnika HGSS-a s posla radi intervencije pod propisanim uvjetima.