Srednja radna klasa nestaje pred dobro plaćenim poslovima

Paralelno s prilagodbom europskog gospodarstva sporijem rastu, tehnološkim promjenama i manjku radnika, mijenja se i raspored poslova koji nose tržište rada. Najbrže rastu bolje plaćena radna mjesta, a najveći pad zabilježen je u poslovima srednje visokih primanja.

Niskoplaćeni poslovi nisu nestali, ali rastu sporije od ostatka zaposlenosti.

Glavni je to zaključak novog Eurofoundova izvješća, koje prati promjene u državama članicama EU-a od 2001. do 2024. godine. Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta analizira poslove kao kombinaciju zanimanja i djelatnosti, a zatim ih raspoređuje prema razini primanja. Takav pristup pokazuje i kakvi poslovi nastaju ili nestaju.

U ukupnoj europskoj strukturi zaposlenosti najbolje plaćeni poslovi snažno su rasli, dok su poslovi u sredini platne ljestvice zabilježili najveće gubitke. Eurofound taj proces opisuje kao opće podizanje kvalitete poslova, ali i kao djelomičnu polarizaciju tržišta rada, odnosno pražnjenje njegove sredine.

Bolje plaćena radna mjesta brže se otvaraju

U središtu analize su i niskoplaćena zanimanja, koncentrirana ponajprije u ugostiteljstvu i smještaju, trgovini, administrativnim i pomoćnim djelatnostima te zdravstvu i socijalnoj skrbi. Među njima su čistači, pomoćni radnici, prodavači, osobni uslužni radnici i pomoćni radnici u pripremi hrane.

Osam reprezentativnih niskoplaćenih poslova, koje je Eurofound izdvojio zbog njihove veličine, između 2011. i 2024. poraslo je za 11,6 posto prema broju zaposlenih. No njihov udio u ukupnoj zaposlenosti pritom je pao 2,5 posto, a udio u ukupno odrađenim satima 5,2 posto. Drugim riječima, takvih poslova nominalno ima više, ali otvaraju se sporije od bolje plaćenih radnih mjesta.

Promjene unutar te skupine nisu jednake. Broj prodavača u maloprodaji i pomoćnih radnika u proizvodnji smanjivao se u većini država članica i razdoblja. Paralelno su rasli poslovi u zdravstvu i socijalnoj skrbi te pomoćni poslovi u pripremi hrane u ugostiteljstvu.

Europa istodobno automatizira dio rutinskih poslova, mijenja način kupnje i proizvodnje, ali zbog starenja stanovništva i rasta usluga stvara novu potražnju za poslovima koje je teško zamijeniti tehnologijom.

Eurofound pritom upozorava da se promjene ne mogu svesti samo na plaću ili minimalac. Na strukturu poslova utječu gospodarski ciklus, tehnološke promjene, međunarodna trgovina, demografija, obrazovna struktura stanovništva, sektorski sastav gospodarstva i mogućnost poduzeća da povećaju produktivnost.

Šire mjere tržišta rada

Visokoplaćeni poslovi pokazali su se i otpornijima na dva velika poremećaja promatranog razdoblja: financijsku krizu 2008. i 2009. te pandemiju.

Povećanje minimalne plaće povezano je s dodatnim pomakom prema bolje plaćenim poslovima, no izvješće ne tvrdi da je riječ o jedinom uzroku.

Ekonometrijska analiza pokazala je da je godišnji rast realne minimalne plaće od jedan posto povezan sa smanjenjem udjela najslabije plaćenih poslova za oko 0,1 posto i rastom udjela najbolje plaćenih poslova za oko 0,06 posto.

Za autore je to argument da rast plaća na dnu ljestvice može potaknuti poduzeća na produktivnije modele poslovanja, ulaganje u tehnologiju i vještine, ali samo ako ga prate šire mjere tržišta rada.

U Hrvatskoj raste broj menadžera i stručnjaka

Hrvatski podaci ne mogu se izravno preslikati na Eurofoundovu podjelu jer DZS objavljuje zaposlenost prema velikim skupinama zanimanja, a ne prema kombinaciji zanimanja, djelatnosti i razine plaće. Ipak, i domaća statistika pokazuje da rast zaposlenosti posljednjih godina nije bio ravnomjerno raspoređen.

Prema Anketi o radnoj snazi DZS-a, Hrvatska je 2024. imala 1,684 milijuna zaposlenih, 64 tisuće ili 3,9 posto više nego godinu prije. U usporedbi s 2022. broj menadžera porastao je sa 72 tisuće na 118 tisuća, stručnjaka s 294 tisuće na 350 tisuća, a tehničara i srodnih stručnjaka s 218 tisuća na 244 tisuće.

U istom su razdoblju pad zabilježili službenici, uslužni i trgovački radnici, kvalificirani radnici u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu te radnici u jednostavnim zanimanjima. Broj zaposlenih u uslužnim i trgovačkim zanimanjima smanjen je s 306 tisuća na 293 tisuće, a u elementarnim zanimanjima sa 127 tisuća na 119 tisuća.

Najveći apsolutni pad zabilježen je među kvalificiranim poljoprivrednim, šumarskim i ribarskim radnicima, kojih je bilo 18 tisuća manje nego 2022.

Hrvatski podaci zasad otkrivaju drukčiji presjek tržišta rada, a za izravnu usporedbu s europskim trendom potrebni su podaci o plaćama prema zanimanju i djelatnosti. Smjer promjena ipak je vidljiv: nova radna mjesta sve se više stvaraju u stručnim, tehničkim i upravljačkim poslovima, dok rutinska, prodajna i pomoćna zanimanja gube udio u zaposlenosti.

Paralelno sa starenjem stanovništva, manjkom radnika i velikim oslanjanjem na uvoz radne snage, Hrvatska otvara pitanje kvalitete novih radnih mjesta. Rast plaća, digitalizacija i obrazovanje trebali bi poduprijeti prijelaz prema produktivnijim poslovima te olakšati popunjavanje radnih mjesta koja gospodarstvo najteže pronalazi.