Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju nastavak izraženih regionalnih razlika na hrvatskom tržištu rada. Broj zaposlenih i stope nezaposlenosti znatno se razlikuju među županijama, pri čemu se najveća koncentracija zaposlenosti bilježi u Gradu Zagrebu, dok pojedine manje županije i dalje imaju znatno manji broj zaposlenih te više stope nezaposlenosti.
U lipnju ove godine je u Zagrebu zabilježeno 378.082 zaposlenih, što je 21,5 posto od ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj. S druge strane, najmanje zaposlenih bilo je u Ličko-senjskoj županiji, 18.933, što je 1,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Gledajući prema spolovima, u Zagrebu je bilo i najviše zaposlenih žena, 185.502, što je 22,7 posto, dok ih je najmanje bilo u Ličko-senjskoj županiji, samo 8.523 ili jedan posto, od ukupnog broja zaposlenih žena.
Na godišnjoj razini je broj zaposlenih u pravnim osobama pao u svim županijama, a najveći pad zabilježen je u Zagrebu, 3,4 posto.
Istodobno je broj zaposlenih žena bio veći u tri županije. Najveći rast zabilježen je u Brodsko-posavskoj županiji (jedan posto). Međutim, broj zaposlenih žena pao je na godišnjoj razini u čak 18 županija, a najveći pad bio je u Zagrebu (2,5 posto).
U razdoblju od travnja do lipnja 2026., u odnosu na isto razdoblje lani, broj zaposlenih u pravnim osobama pao je u svim županijama, a najviše u Zagrebu, za 3,1 posto.
Rast broja zaposlenih žena ostvaren je u dvije županije, a to su Brodsko-posavska (0,8 posto) i Istarska županija (0,2 posto). U 19 županija je, s druge strane, pao broj žena koje su zaposlene, u rasponu od 0,1 posto u Požeško-slavonskoj županiji do 2,1 posto u Zagrebu.
Najveća stopa registrirane nezaposlenosti u lipnju zabilježena je u Virovitičko-podravskoj županiji, osam posto, što je za 4,7 postotna boda više od registrirane stope nezaposlenosti u cijeloj Hrvatskoj. Najmanja stopa je bila u Istarskoj županiji, jedan posto, za 2,3 postotna boda manje od registrirane stope nezaposlenosti u Hrvatskoj.
Pročitajte još:
Kada je riječ o ženama, najveća stopa registrirane nezaposlenosti bila je u Virovitičko-podravskoj županiji, 9,4 posto, što je za 5,7 postotnih bodova više od registrirane stope nezaposlenosti za žene u Hrvatskoj. Najmanja je bila u Istarskoj županiji, 1,2 posto, za 2,5 postotnih bodova niže od ukupne registrirane stope nezaposlenosti za žene.
Ovi podaci ukazuju na potrebu za daljnjim razvojem regionalnih politika zapošljavanja, jačanjem gospodarskih aktivnosti u slabije razvijenim područjima i stvaranjem novih prilika za zapošljavanje, posebno za skupine koje su osjetljivije na promjene na tržištu rada.
