Hrvati pri dnu EU-a po cjeloživotnom učenju, nordijske zemlje najbolje

U Europskoj uniji (EU) u zadnja četiri tjedna prošle godine 13,7 posto osoba u dobi između 25 i 64 godine dovršilo je neki formalan ili neformalan oblik dodatnog obrazovanja. To je rast u odnosu na brojku od 10,1 posto iz 2015. godine.

Taj rast je bio konstantan osim privremenog pada koji se dogodio 2020. godine zbog pandemije i mjera koje je to podrazumijevalo.

Nordijske zemlje su uvjerljivo na vrhu EU-a u cjeloživotnom učenju, odnosno obrazovanju odraslih osoba. U Švedskoj je prošle godine udio bio 38,2 posto, a zatim slijedi Danska s 31 posto te potom Finska s 28,1 posto. Na začelju je Grčka s tek 5,2 posto, a odmah do nje je Bugarska sa 6,1 posto.

U Hrvatskoj također mali broj odraslih ljudi se odlučuje na dodatno obrazovanje. U prošloj godini tek 6,5 posto odrasle populacije je bilo aktivno u tome smislu. U odnosu na 2015. udio odraslih koji su se obrazovali porastao je u gotovo svim zemljama članicama EU-a.

Najviše je to do izražaja došlo na Malti gdje je rast iznosio 12,3 postotnih bodova. Druga je Estonija s 11,9 postotnih bodova, a treća Belgija s 11,1 postotnih bodova pomaka. Slovenija je također visoko, na četvrtom mjestu, s porastom udjela odraslih koji se obrazuju od 10,9 postotnih bodova.

Jedine zemlje u kojima je došlo do pada toga udjela bile su Francuska, Luksemburg i Danska. U Francuskoj je to bilo 3,1 postotnih bodova, u Luksemburgu 0,6 postotnih bodova te u Danskoj 0,5 postotnih bodova.

Hrvatska je u 2015. imala 3,2 posto stanovnika starijih od 25 godina koji su se odlučili dodatno obrazovati da bi se onda to poduplalo na 6,5 posto. Dakle, rast je 3,3 postotnih bodova, no ukupna brojka je, kako rekosmo, ostala vrlo niska.

U Njemačkoj je, recimo, stopa povećana u 10 godina s 8,1 na 9,3 posto.

U Italiji je rast bio sa 7,3 na 10,8 posto, a u Španjolskoj s 9,9 na 15,8 posto. Francuska je pala na 15,5 posto.

Postoje podaci i za neke od zemalja kandidata za članstvo. Tako je u Srbiji zabilježen porast sa 4,8 na 5,2 posto, a u Sjevernoj Makedoniji je ostao nepromijenjen na 2,6 posto.

U prošloj godini je u čitavom EU-u udio žena među odraslim koji su sudjelovali u dodatnom obrazovanju bio 2,5 postotna boda veći no kod muškaraca. Konkretno, iznosio je 14,9 naspram 12,4 posto.

Stopa participacije žena je također brže rasla u 10 godina, i to za četiri postotna boda naspram 3,2 postotna boda kod muškaraca.

Sudjelovanje u cjeloživotnom obrazovanju ovisi i o stupnju urbaniziranosti. Naime, odrasle osobe koje žive u gradovima sklonije su odlučiti se za dodatno obrazovanje. Kod njih je brojka 16,8 posto dok je kod osoba koje žive u gradićima i predgrađima 12,3 posto.

Najmanja je stopa udjela u ruralnim krajevima EU-a gdje iznosi 10,3 posto.