U Hrvatskoj raste broj liječnika na 100 tisuća stanovnika, većina mlađa od 45 godina

Broj osoba koje se bave liječničkom praksom u Europskoj uniji (EU) 2024. godine iznosio je 2,03 milijuna od čega ih je najviše imala Njemačka gdje je broj bio malo veći od 397 tisuća.

Novi podaci Eurostata otkrivaju promjene i trendove koji su se dogodili u toj struci u petogodišnjem razdoblju u pojedinim zemljama članicama. Pritom se ističu neke zanimljivosti, pa je tako, primjerice, u Bugarskoj više od polovice liječnika imalo 55 ili više godina.

U četiri zemlje, a to su Latvija, Estonija, Litva i Rumunjska, udio žena među liječnicima prelazio je 70 posto.

Broj osoba koje su diplomirale medicinu na 100 tisuća stanovnika rastao je gotovo u svim zemljama EU-a u razdoblju između 2014. i 2024. godine.

Najveći broj liječnika, očekivano, imale su najveće zemlje, pa je zato zanimljivo pogledati podatke u odnosu na broj stanovnika. Grčka je imala najviše liječnika na 100 tisuća stanovnika, a brojka je bila 627.

Iza toga slijedi Italija s 575 liječnika na 100 tisuća stanovnika, a nakon toga Austrija s brojkom od 564 liječnika. Iznad brojke 500 još je Cipar gdje je bilo 550 liječnika na 100 tisuća građana.

U drugim zemljama brojka je manja od 476, dok je najniža u Belgiji koja je imala 334 liječnika na 100 tisuća ljudi.

Hrvatska je ukupno imala 15.865 liječnika što je 410 na 100 tisuća stanovnika. Treba ipak napomenuti da je Hrvatska 2021. imala oko 400 tisuća stanovnika manje no u prethodnom popisu 2011. godine. U Sloveniji ih je bilo 7.593 čineći prosjek od 357 na 100 tisuća ljudi.

U velikoj većini EU članica bilo je više specijalista no liječnika opće prakse. U Hrvatskoj je bilo 3.246 liječnika opće prakse što je 84 takva liječnika na 100 tisuća stanovnika. Najviše je liječnika opće prakse na 100 tisuća stanovnika imala Irska gdje ih je bilo 202. U Sloveniji ih je bilo 80.

Zemlje koje su imale više od 100 liječnika opće prakse na 100 tisuća građana bile su, osim Irske, Belgija, Njemačka, Francuska, Italija, Cipar, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Poljska i Finska.

Hrvatska je imala više kirurga na 100 tisuća stanovnika od liječnika opće prakse jer ih je bilo 90. Broj liječnika na 100 tisuća stanovnika se u Hrvatskoj između 2019. i 2024. povećao jer ih je u 2019. bilo 362, a u 2024. spomenutih 410. U Sloveniji je također ostvaren rast, i to s 326 na 357.

Zanimljivo je da je Hrvatska u 2024. imala najveći udio liječnika koji su bili mlađi od 35 godina. Bilo ih je 27,3 posto. Onih između 35 i 44 godine bilo je 24,3 posto. Dakle, više od polovice liječnika bilo je mlađe od 45 godina.

Liječnika starijih od 55 godina bilo je 30,1 posto. U Bugarskoj je to bilo 54,5 posto. U Sloveniji je 55 posto liječnika bilo mlađe od 45 godina.

Hrvatska je u 2024. imala 63,8 liječnica i 36,2 posto liječnika.

Inače, u prethodnih desetak godina u cijelom EU-u je rastao udio žena među liječnicima. Od 26 zemalja za koje su predstavljeni podaci, a nedostaje jedino Luksemburg, u 19 je bilo više liječnica no liječnika.

Već smo spomenuli gdje je udio liječnica nadmašio 70 posto, a osim Hrvatske više od 60 posto liječnica imale su Finska, Slovenija i Portugal. U Sloveniji brojka je bila 64,7 posto.

Broj osoba koje su diplomirale i postale liječnici u razdoblju između 2014. i 2024. u Hrvatskoj je povećan s 15 na 17 u odnosu na 100 tisuća stanovnika.