Hrvatska košarica 18 prehrambenih artikala košta malo ispod prosjeka EU-a

Cijene koju građani plaćaju za prehranu, logično, različite su u različitim dijelovima Europske unije (EU), no isto tako treba reći da niže cijene ne znače automatski veću priuštivost. Kruh, primjerice, u nekoj zemlji može biti i tri puta skuplji no u nekoj drugoj državi članici.

Ono što je svakako činjenica je da izdaci za hranu čine bitan udio u kućnom proračunu. Prema Eurostatu, na hranu i bezalkoholna pića otpada u prosjeku u EU 13,6 posto troškova kućanstava dok na stanovanje i račune za komunalne usluge odlazi 23,6 posto.

Prema podacima podatkovne platforme za usporedbu troškova života Numbeo, indeks cijena hrane varira između 57,2 u Moldaviji i 189,2 u Švicarskoj. To znači da su te cijene u Švicarskoj 89,2 posto više od prosjeka EU-a te da su u Moldaviji 42,8 posto niže. Inače, Numbeo koristi kao baznu brojku indeksa 100 za cijene u New Yorku, a Euronews je bazu konvertirao u prosjek za EU.

Dakle, ono što na razini EU-a od hrane košta 100 eura za to u Švicarskoj treba izdvojiti 189,20 eura. Podaci se odnose na stanje sredinom ove godine.

Najskuplje zemlje za hranu su u Europi, osim Švicarske, nordijske zemlje koje nisu članice EU-a. Na drugom je mjestu Island s indeksom 183,6, a onda slijedi Norveška s brojkom 154,4.

Od zemalja EU-a na vrhu je Luksemburg s indeksom 134,9 što znači da je cijena košarice hrane 34,9 eura veća no što je to na razini čitavog EU-a. Slijedi Danska s indeksom 128,4. Među četiri najveće EU ekonomije najskuplja je Francuska koja dolazi odmah iza Danske i gdje su cijene prehrambenih artikala 27,5 posto iznad EU prosjeka.

Iznad EU prosjeka su još Austrija, Irska, Finska, Belgija, Švedska, Nizozemska, Njemačka i Italija. U Italiji je to 10,2 posto iznad EU prosjeka, a u Njemačkoj 11,6 posto. U Ujedinjenom Kraljevstvu cijene su slične Njemačkoj, odnosno 11,9 posto iznad europskog prosjeka.

Jedina velika EU ekonomija gdje su cijene niže od tog prosjeka je Španjolska s indeksom 89,7, odnosno ta zemlja ima 10,3 posto manje cijene. Najjeftinija zemlja EU-a u smislu hrane je Rumunjska s indeksom 66,7.

Hrvatska je na indeksu 85,9 što znači da su cijene u prosjeku 14,1 posto ispod EU prosjeka. Slovenija je nešto skuplja, odnosno ima indeksnu brojku 91. Postoje podaci i za balkanske zemlje kandidate za članstvo u EU, pa je tako u Srbiji indeks 68,8, u Bosni i Hercegovini 67,9, a u Sjevernoj Makedoniji 59,8.

No, kako rekosmo uvodno, niže cijene ne znače istodobno da kućanstva prolaze jefitnije, odnosno ponekad moraju izdvajati veći postotak svog kućnog proračuna da bi zadovoljila prehrambene potrebe. Tako u Rumunjskoj kućanstva troše 23,1 posto svog proračuna na hranu i bezalkoholna pića. Udio je iznad 20 posto još u Bugarskoj.

Euronews je prikupio cijene za 18 prehrambenih artikala u ovom mjesecu i usporedio ih među europskim zemljama. Pritom nisu bile uključene cigarete što Numbeo ima u svom indeksu. Cijena prosječne košarice u EU prema tom izračunu iznosila je 69,84 eura.

Švicarska je i u tom izračunu na vrhu sa 137,90 eura, a Moldavija je najjeftinija sa 41,10 eura. Među najvećim EU gospodarstvima Francuska se i ovdje istječe skupoćom s košaricom vrijednom 87,40 eura. U Italiji je to 80 eura, u Njemačkoj 75,20 eura te u Španjolskoj 63 eura. Luksemburg je u EU na vrhu s 99 eura ispred Austrije s 88,1 eura te Danske s 87,7 eura.

U Hrvatskoj košarica vrijedi 62,1 euro, dakle nešto niže od prosjeka za EU, dok je u Sloveniji 65,7 eura. U Srbiji je to 49,70 eura, u Bosni i Hercegovini 10 eurocenti više te u Sjevernoj Makedoniji 43,90 eura.

Rumunjska je i tu zemlja s najnižom cijenom jer za košaricu treba platiti 45,90 eura. Odmah do nje je Poljska sa 49,60 eura.

Profesorica Ilaria Benedetti s talijanskog sveučilišta Tuscia kaže da su cijene energenata sada glavni pokretač rasta cijena hrane s obzirom da dizel gorivo pokreće čitav dobavni lanac, a prosječna cijena dizela u EU je porasla s 1,59 eura za litru krajem veljače na 2,24 eura krajem rujna što je bila i najveća cijena zabilježena otkako se vode podaci od 2005. Ona dodaje da, kada inflacija uspori, cijene neće nužno pasti već će samo nastaviti rasti s više osnove, ali sporije.

Kako ističe, cijena hrane u dućanu je samo djelomično odraz same cijene hrane. U to su još uračunate plaće, energija, prijevoz i porezi.

Cijena pola kilograma bijelog kruha u Danskoj košta 3,18 eura, a u Bugarskoj 1,02 eura, navodi Numbeo. Primjerice, 12 jaja u Danskoj košta 4,52 eura, a u Estoniji 2,69 eura.

Na cijene utječu i preferencije kupaca za određene prehrambene artikle, smatra profesor Jeremias Mate Balogh s budimpeštanskog sveučilišta Corvinus.