Hrvatsko lovstvo u 2025. godini obilježili su rast broja lovaca i znatne promjene u odstrelu pojedinih vrsta divljači. Dok je brojnost lovačke populacije nastavila rasti, najveći pomak zabilježen je kod odstrela divljih svinja.
Posebnu pozornost pritom privlači afrička svinjska kuga (ASK), bolest koja posljednjih godina predstavlja ozbiljnu prijetnju domaćem svinjogojstvu, ali i izazov za upravljanje populacijom divljih svinja. Uz veterinarske i biosigurnosne mjere, u njezinu suzbijanju važnu ulogu imaju i lovci.
Ukupan broj lovaca u Hrvatskoj je lani porastao na godišnjoj razini za 10,2 posto pa ih je tako bilo 66.408, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS). U 2024. godini ih je bilo 60.244.
Statističari navode da je broj članova Hrvatskog lovačkog saveza (HLS) i vanjskih lovaca, koji su evidentirani u HLS-u, ali nisu članovi, u 2025. godini bio veći za 9,7 posto, dok je broj pripravnika, odnosno budućih lovaca porastao za 143,4 posto.
Prema tome je članova bilo 65.853, a pripravnika 555. U 2024. godini je bilo 60.016 članova i 228 pripravnika.
Istodobno, u 2025. godini je odstrel jelena bio veći za 6,3 posto, s odstrijeljenih 7.328 grla na godišnjoj razini. S druge strane, odstrel srna bio je manji za 3,5 posto, s odstrijeljenih 16.596 grla.
Odstrel zečeva bio je manji za 3,6 posto, dok je odstrel fazana bio manji za 1,6 posto u odnosu na 2024. godinu. Odstrel ostale pernate divljači bio je manji za 6,2 posto, a odstrel ptica močvarica za 12,9 posto.
Najveća promjena može se vidjeti kod odstrel divljih svinja. U 2025. godini u odnosu na 2024. odstrijeljeno je 67.857 divljih svinja, što je za 49,5 posto više. U 2024. godini ih je odstrijeljeno 45.397.
Moguće je da su snažnom porastu odstrela divljih svinja pridonijele, između ostalog, državne mjere usmjerene na suzbijanje afričke svinjske kuge.
Naime, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je u 2025. godini donijelo naredbu kojom je propisano smanjenje brojnosti pojedinih vrsta divljači, s posebnim naglaskom na divlje svinje. Cilj mjere bio je suzbiti širenje ove zarazne bolesti i smanjiti rizik od njezine ponovne pojave.
Planirano je obvezno izlučenje svih divljih svinja u lovištima obuhvaćenima zonom ograničenja, kao i novčana stimulacija lovoovlaštenicima za svako izlučeno grlo.
Važnost ovih aktivnosti dodatno potvrđuju podaci o kretanju bolesti. Ministarstvo je početkom srpnja 2025. izvijestilo o novim izbijanjima afričke svinjske kuge na objektima s domaćim svinjama i o potvrđenim slučajevima bolesti kod divljih svinja.
Podsjećamo, u srpnju ove godine su se Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) i Hrvatski lovački savez (HLS) sukobili oko odgovornosti za sprječavanje širenja ASK-a i oko toga pridržavaju li se poljoprivrednici i lovci svih pravila.
“Naši poljoprivrednici ne mogu više financirati tuđu neučinkovitost. Dok stočari provode rigorozne biosigurnosne mjere, ‘biološka bomba’ – nekontrolirana populacija divljih svinja i dalje slobodno luta šumama”, izjavio je tada predsjednik HPK-a Željko Mihelić.
Savez je pritom oštro osudio pokušaje HPK da odgovornost za posljedice afričke svinjske kuge prebaci na lovce. Tvrdili su da oni svoje obveze godinama izvršavaju odgovorno, stručno i u skladu s nalozima nadležnih tijela.
Pročitajte još:
Podaci o odstrelu divljih svinja pokazuju koliko je upravljanje njihovom populacijom postalo važno pitanje, ne samo za lovstvo nego i za poljoprivredu te zaštitu zdravlja životinja.
Rasprava između Hrvatske poljoprivredne komore i Hrvatskog lovačkog saveza pritom je pokazala koliko je važno jasno definirati odgovornosti i uskladiti aktivnosti na terenu.
