Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva uputilo je u saborsku proceduru konačni prijedlog izmjena Zakona o lovstvu, a da nije prihvatilo nijedan prijedlog Hrvatske poljoprivredne komore usmjeren na zaštitu poljoprivrednika od šteta koje uzrokuje divljač, upozorili su u srijedu iz HPK-a.
Konačnim prijedlogom zakona prednost pri ostvarivanju prava korištenja lovišta dobile bi domicilne lovačke udruge. Istodobno, navode iz Komore, nijedno rješenje koje su predložili radi učinkovitije zaštite poljoprivredne proizvodnje nije prihvaćeno. Takav pristup, smatraju, otvara pitanje čije interese Ministarstvo stavlja u prvi plan.
Dok se lovačkim udrugama osiguravaju povoljniji uvjeti za korištenje lovišta, poljoprivrednicima koji trpe štete od divljači nisu ponuđena rješenja koja bi omogućila pravedniju i učinkovitiju naknadu.
Iz HPK-a naglašavaju da nije riječ o sukobu poljoprivrednika i lovaca, nego o odgovornosti za nastalu štetu, zaštiti privatne imovine i opstanku domaće poljoprivredne proizvodnje.
Komora je osnovala stručnu radnu skupinu i pripremila konkretna zakonska rješenja koja su trebala omogućiti bolju zaštitu proizvodnje, pravedniju naknadu šteta i jasnije definiranje odgovornosti. Unatoč tome, Ministarstvo nije prihvatilo nijedan njihov prijedlog.
Poljoprivrednici će morati dokazivati da su sprječavali štetu
Predsjednik HPK-a Željko Mihelić upozorio je da će poljoprivrednici i dalje snositi izravne gubitke kada divljač uništi usjeve i nasade, ali će za ostvarivanje naknade morati dokazivati da su poduzeli propisane mjere zaštite.
„Poljoprivrednici će trpjeti štetu, a morat će dokazivati da su je pokušali spriječiti. Kada divljač uništi usjeve i nasade, poljoprivrednik trpi izravan gubitak uroda i prihoda”, istaknuo je Mihelić.
Predložena rješenja, prema njegovim riječima, stvaraju dodatni rizik jer pravo na naknadu povezuju s ispunjavanjem niza uvjeta i dokazivanjem da je poljoprivrednik izvršio svoje obveze.
Poljoprivrednici pritom ne određuju brojnost divljači niti upravljaju lovištima, ali snose posljedice štete na svojim površinama. HPK zato smatra neprihvatljivim da se na njih prebacuje nerazmjeran teret zaštite i dokazivanja, bez odgovarajuće odgovornosti ostalih sudionika sustava.
Iz Odbora za zakonodavstvo HPK-a upozorili su da problem obuhvaća i štete nastale naletom vozila na divljač. Smatraju da je i u tim slučajevima potrebno jasno utvrditi odgovornost te osigurati učinkovitu zaštitu oštećenih građana. Komora traži da se tijekom saborske rasprave preispitaju sporne odredbe i u zakon ugrade rješenja kojima će se jasno definirati odgovornost za štete od divljači, pravednije raspodijeliti obveze i troškovi zaštite te spriječiti da pretjerani uvjeti onemoguće isplatu naknade.
„Hrvatski poljoprivrednici ne traže povlastice, nego pravedan zakon, jasnu odgovornost i zaštitu svojega rada i imovine”, poručili su iz HPK-a.
Dodali su da država ne može istodobno zahtijevati povećanje domaće proizvodnje hrane i veću konkurentnost poljoprivrede, a zanemarivati interese proizvođača koji snose posljedice šteta na svojim gospodarstvima.
Zakup lovišta produljuje se na 20 godina
Vlada je prošlog tjedna u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog izmjena Zakona o lovstvu. Od novih odredbi očekuje jačanje održivog gospodarenja divljači i pravne sigurnosti svih sudionika sustava, očuvanje lovačke tradicije, razvoj lovnog turizma i smanjenje administrativnog opterećenja.
Predloženim izmjenama uvodi se prednost domicilnih lovačkih udruga pri zakupu lovišta, dok bi štete koje divljač uzrokuje na usjevima obrađivala stalna županijska povjerenstva.
Minimalna površina privatnog lovišta povećala bi se s 500 na 1.000 hektara kako bi lovišta činila biološki i prostorno zaokružene cjeline.
Pročitajte još:
Trajanje zakupa lovišta produljilo bi se s deset na 20 godina, što bi korisnicima trebalo omogućiti veću pravnu sigurnost i dugoročnija ulaganja.
Prvi put uvodi se i obvezno polaganje lovačkog ispita te osposobljavanje iz balistike i sigurnog rukovanja oružjem, u suradnji Hrvatskog lovačkog saveza i Ministarstva unutarnjih poslova.
Prijedlogom zakona predviđeno je i periodično usklađivanje godišnje naknade za pravo lova kako bi se očuvala njezina realna vrijednost tijekom trajanja ugovora.
