Dok Zagrepčani svako jutro gledaju termometre i pitaju se kada će radijatori postati topli, HEP-Toplinarstvo ekskluzivno je za Financije.hr otkrilo da odluka o početku grijanja ovisi o vremenskim prilikama, ali i da nakon njezina donošenja sustavu trebaju približno tri dana kako bi toplina stigla do svih korisnika. Dodatni je problem što oko 100 zgrada u Zagrebu još nije spremno za početak ogrjevne sezone.
Početak grijanja često se zamišlja kao centralna odluka nakon koje se u svim stanovima gotovo istodobno zagriju radijatori. U stvarnosti je sustav složeniji, a datum njegova pokretanja nije moguće unaprijed precizno izračunati samo na temelju dnevne temperature.
Iz HEP-Toplinarstva za Financije.hr objašnjavaju da se opskrba toplinskom energijom pokreće na temelju odluke distributera nakon što se za to ostvare odgovarajući vremenski uvjeti.
Problem je u tome što Pravilnik o općim uvjetima za isporuku toplinske energije ne propisuje konkretnu temperaturu, broj hladnih dana ni jedinstvenu formulu prema kojoj bi građani mogli unaprijed znati kada grijanje mora početi.
„HEP-Toplinarstvo svakodnevno prati kretanje vanjskih temperatura zraka i dugoročnu prognozu Državnog hidrometeorološkog zavoda te će, sukladno vremenskim prilikama, u narednim danima donijeti odluku o početku uključivanja grijanja”, odgovorili su ekskluzivno za Financije.hr.
To distributeru daje prostor da procijeni ne samo trenutačnu hladnoću nego i očekivano kretanje temperatura. Nekoliko hladnih jutara ne mora automatski značiti početak sezone ako prognoza pokazuje brzo zatopljenje. S druge strane, dulje razdoblje niskih temperatura može opravdati pokretanje sustava i prije nego što hladnoća postane ozbiljan problem u stanovima.
Takav model omogućuje prilagodbu vremenskim prilikama, ali građanima ostavlja malo konkretnih informacija. Oni znaju da se prognoza prati, ali ne i koji će podatak presuditi pri donošenju odluke.
Prvo se griju vrtići, škole i domovi zdravlja
Odluka o uključivanju grijanja ne donosi se posebno za svaki grad, naselje ili zgradu, nego na razini cijelog HEP-Toplinarstva. Međutim, samo uključivanje provodi se postupno.
Prve su na redu prioritetne skupine, među kojima su dječji vrtići, škole, dječji domovi, domovi za starije, fakulteti, učenički i studentski domovi te domovi zdravlja. Tek nakon njih slijede stambene i poslovne zgrade. Zato nije realno očekivati da će svi radijatori postati topli odmah nakon objave odluke. HEP-Toplinarstvo upravlja velikim brojem toplinskih podstanica u kojima je režim rada potrebno ručno prebaciti s ljetnog na zimski.
Za uključivanje grijanja svim krajnjim kupcima potrebno je približno tri dana.
Drugim riječima, objava početka sezone ne znači da postoji kvar ako radijatori u pojedinoj zgradi istoga dana ostanu hladni. Može jednostavno značiti da ta zgrada još nije došla na red u postupnom pokretanju mreže.
U velikom centraliziranom sustavu upravo taj vremenski odmak između administrativne odluke i stvarnog zagrijavanja stanova često stvara nesporazume. Građani čuju da je grijanje uključeno, a zatim očekuju trenutačan rezultat u vlastitom domu, iako tehnički postupak još traje.
Oko 100 zagrebačkih zgrada još nije spremno
Još veći problem mogao bi nastati u približno 100 zgrada u Zagrebu koje trenutačno nisu spremne za početak grijanja. Kako su za Financije.hr potvrdili iz HEP-Toplinarstva, krajnji kupci u tim zgradama još izvode radove na unutarnjim instalacijama.
HEP-Toplinarstvo prije početka sezone provodi aktivnosti potrebne za pouzdan rad distribucijskog sustava, ali ne može preuzeti odgovornost za stanje cijevi, radijatora i drugih instalacija unutar svake pojedine zgrade. Predstavnici suvlasnika ili upravitelji zgrada u kojima su se izvodili radovi moraju prije punjenja instalacija dostaviti pisanu potvrdu da su radovi završeni i da je sustav spreman za prihvat toplinske energije.
Ako takva obavijest nije dostavljena, zgrada može ostati bez grijanja i nakon što ostatak grada bude priključen. U tom slučaju problem nije u odluci HEP-Toplinarstva ni u radu gradske toplinske mreže, nego u nespremnosti unutarnjih instalacija.
Podatak o stotinjak nepripremljenih zgrada pokazuje koliko početak ogrjevne sezone ovisi o koordinaciji distributera, upravitelja i suvlasnika. Dovoljno je da radovi kasne ili da dokumentacija nije dostavljena kako bi stanari ostali bez topline upravo u prvim hladnim danima.
Raniji početak grijanja pritom ne znači nužno isti rast troškova za sve korisnike. HEP-Toplinarstvo navodi da nije moguće dati jedinstvenu procjenu utjecaja datuma uključivanja na ukupnu potrošnju i račune.
Potrošnja ovisi o vanjskoj temperaturi, trajanju hladnog razdoblja, energetskim karakteristikama zgrade i načinu na koji korisnici upravljaju grijanjem. Loše izolirana zgrada može potrošiti mnogo više toplinske energije u kratkom hladnom razdoblju nego energetski obnovljena zgrada tijekom znatno duljeg dijela sezone.
Isto vrijedi i za ponašanje stanara. Temperatura koju održavaju u prostoru, provjetravanje, regulacija radijatora i stanje instalacija izravno utječu na potrošnju.
Pročitajte još:
Zato rasprava o tome treba li grijanje uključiti nekoliko dana ranije ili kasnije nema jednostavan odgovor. Raniji početak povećava broj dana isporuke, ali stvarni trošak prvenstveno određuju temperatura, kvaliteta zgrade i količina preuzete topline.
Ono što se iz odgovora HEP-Toplinarstva može jasno zaključiti jest da početak ogrjevne sezone nije jedan datum ni jedan potez. Prvo se prati prognoza i donosi odluka, zatim se postupno uključuju prioritetne ustanove i ostale zgrade, a na kraju toplina može stići samo do objekata čije su unutarnje instalacije spremne.
Za većinu Zagrepčana radijatori bi nakon odluke trebali postati topli u roku od približno tri dana. Za stanare stotinjak nepripremljenih zgrada početak grijanja ipak će ovisiti i o tome koliko će brzo suvlasnici, predstavnici i upravitelji dovršiti radove i o tome obavijestiti HEP-Toplinarstvo.
