Cijena zlata pala je za trećinu od rekordne razine dosegnute u siječnju, a posljednjih mjeseci nije uspjela zaštititi ulagače ni od pada dioničkih tržišta. Plemeniti metal, koji se tradicionalno smatra sigurnim utočištem u kriznim vremenima, sve se više ponaša kao rizična imovina.
Zlato prolazi kroz jedan od najvećih preokreta posljednjih godina. Nakon povijesnog rasta koji ga je početkom godine doveo do rekordnih 5.595 dolara po unci, cijena plemenitog metala pala je za približno trećinu. U srijedu je dosegnula 3.742 dolara po unci, najnižu razinu od rujna 2025. godine.
Pad je posebno iznenadio investitore jer se dogodio u razdoblju kada su i rizičnija ulaganja, poput dionica, bilježila velike gubitke. Od početka listopada, kada su američki burzovni indeksi dosegnuli vrhunac, zlato je izgubilo oko deset posto vrijednosti, dok su tehnološke dionice dodatno oslabjele.
Takvo kretanje dovelo je u pitanje jednu od najpoznatijih investicijskih pretpostavki – da zlato može zaštititi portfelj u razdobljima tržišnih potresa, inflacije i zabrinutosti zbog javnog duga.
„Zlato se ponaša više kao rizična imovina nego kao zaštita od rizika“, rekao je George Cheveley, upravitelj portfelja u investicijskoj kući Ninety One.
Što je prekinulo rast cijene zlata?
Zlato je posljednjih godina bilo među najuspješnijim ulaganjima. Od približno 2.000 dolara po unci početkom 2024. do rekordne razine u siječnju ove godine, cijenu su podizale kupnje središnjih banaka, ali i sve veći interes špekulativnih ulagača koji su na tržište ulazili putem burzovno uvrštenih fondova (ETF-ova).
Međutim, promjena makroekonomskih okolnosti preokrenula je trend. Početak novog ciklusa rasta kamatnih stopa nakon izbijanja rata s Iranom u veljači povećao je pritisak na zlato. Više kamatne stope i prinosi na američke državne obveznice smanjuju privlačnost metala koji ne donosi kamatu ni dividendu. Dodatni pritisak stvara i snažniji američki dolar.
Rast cijena energenata potaknuo je inflaciju i očekivanja daljnjeg zaoštravanja monetarne politike. Prema Johnu Readeu iz Svjetskog vijeća za zlato, ovogodišnji pad u velikoj je mjeri posljedica povlačenja zapadnih špekulativnih ulagača koji su ušli na tržište tijekom snažnog rasta, a zatim brzo počeli prodavati kada su se gospodarski uvjeti promijenili.
Analitičari investicijske banke Peel Hunt upozorili su da pad ispod 3.800 dolara po unci nema jasan pojedinačni okidač, što dodatno otežava objašnjenje tržišnog kretanja.
Dugoročni razlozi za kupnju ipak nisu nestali
Unatoč snažnom padu, dio investitora i dalje vjeruje u dugoročnu perspektivu zlata. Jedan od ključnih razloga ostaju kupnje središnjih banaka, koje su posljednjih godina bile važan izvor potražnje.
Drugi je dugoročni čimbenik rast javnog duga i zabrinutost zbog vrijednosti državnih valuta. Strategija poznata kao debasement trade podrazumijeva prodaju valuta poput američkog dolara i ulaganje u fizičku imovinu, među kojom je zlato, radi zaštite od inflacije i mogućeg slabljenja kupovne moći.
John Reade smatra da taj trend i dalje postoji, ali da ga je zasjenio rat s Iranom, koji je potaknuo rast cijena energije, inflacije i kamatnih stopa.
Helen Amos također očekuje da bi se interes za zlato kao zaštitu od rastućeg javnog duga mogao vratiti. Cheveley iz Ninety Onea ističe da geopolitičke napetosti, američki fiskalni dug i nastojanja Kine i drugih država da povećaju zlatne rezerve i dalje predstavljaju dugoročne poticaje potražnji.
Pročitajte još:
Ipak, povratak rasta cijene možda neće biti brz. Cooper smatra da zlato najprije mora prestati služiti investitorima kao izvor likvidnosti tijekom tržišnih potresa kako bi ponovno dobilo uzlazni zamah.
Najveći izazov za zlato trenutačno nije samo pad cijene, nego gubitak dijela povjerenja u njegovu tradicionalnu ulogu u portfelju. Dugoročni razlozi za ulaganje nisu nestali, ali posljednja kretanja pokazuju da ni plemeniti metal nije imun na promjene kamatnih stopa, potrebe za likvidnošću i nagle promjene investicijskog raspoloženja.













