Kina nastavlja gomilati zlato, građani sve više kupuju poluge umjesto nakita

Kineska središnja banka nastavila je povećavati zlatne rezerve i u rujnu, dok među građanima istodobno raste potražnja za investicijskim zlatom. U prvoj polovini godine potrošnja zlatnih poluga i zlatnika porasla je više od 28 posto, što dodatno jača ulogu Kine na globalnom tržištu plemenitih metala.

Kina već gotovo dvije godine bez prekida povećava svoje službene zlatne rezerve. Kineska središnja banka u rujnu je kupila dodatnu 21 tonu zlata, čime je nastavljen niz od 23 uzastopna mjeseca povećavanja rezervi.

Takva politika pokazuje da zlato ima sve važniju ulogu u kineskom upravljanju međunarodnim rezervama, osobito u razdoblju povećane geopolitičke i financijske neizvjesnosti, rekli su iz Auro Domusa.

Pritom postoji i pitanje koliko Kina zlata zapravo posjeduje. Službene brojke ne moraju nužno obuhvaćati sve količine pod kontrolom države, a pojedini analitičari procjenjuju da bi kineske monetarne zlatne rezerve mogle premašivati 5.000 tona.

Riječ je, međutim, o procjenama, a ne o podacima koje su potvrdile kineske vlasti, pa ih treba odvojiti od službeno objavljenih rezervi.

Građani se okreću investicijskom zlatu

Promjena nije vidljiva samo kod središnje banke. Prema podacima Kineskog udruženja za zlato, potrošnja zlatnih poluga i zlatnika u prvoj polovini 2026. porasla je 28,42 posto na godišnjoj razini, dosegnuvši 339,34 tone.

Još tijekom 2025. potražnja za polugama i zlatnicima prvi put je premašila potrošnju zlatnog nakita, što pokazuje promjenu ponašanja kineskih potrošača.

Zlato se tako sve manje kupuje isključivo kao nakit ili tradicionalni dar, a sve više kao oblik ulaganja i očuvanja vrijednosti imovine.

Jedan od razloga povećane kineske potražnje je želja za većom diversifikacijom rezervi i smanjivanjem ovisnosti o pojedinim valutama i financijskim instrumentima. Za razliku od državnih obveznica ili depozita, zlato nije obveza druge države ili financijske institucije. To mu daje dodatnu važnost u razdobljima političke i financijske nestabilnosti.

Zamrzavanje dijela ruskih deviznih rezervi nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. dodatno je pokazalo da pristup imovini koja se nalazi u stranim financijskim sustavima može ovisiti i o geopolitičkim odnosima.

Kina može povećati potražnju, ali ne određuje sama cijenu zlata

Kontinuirana kupnja kineske središnje banke i sve veći interes građana za investicijsko zlato stvaraju dodatnu potražnju na svjetskom tržištu. S obzirom na veličinu kineskog gospodarstva, takva kretanja mogu imati značajan utjecaj na globalnu potražnju, ali sama po sebi ne znače da će cijena zlata nužno nastaviti rasti.

Na cijenu utječu i kamatne stope, vrijednost američkog dolara, inflacija, geopolitički rizici te ponašanje institucionalnih i privatnih ulagača na drugim tržištima.

Kineska kupnja zato je važan dio šire slike, ali ne može se promatrati izolirano kao jedini pokazatelj budućeg kretanja cijene zlata.

Za ulagače je zanimljiv prije svega dugoročniji signal koji šalju i kineska država i tamošnja kućanstva: zlato se ponovno sve više promatra kao sredstvo diversifikacije i zaštite vrijednosti imovine.

Iako se ciljevi središnjih banaka bitno razlikuju od ciljeva pojedinačnih ulagača, nastavak kineskih kupnji pokazuje da zlato i dalje zadržava važnu ulogu u razdoblju velikih ekonomskih i geopolitičkih promjena.