Zlato preteklo američke obveznice i postalo najveća rezerva središnjih banaka

Zlato je preteklo američke državne obveznice i postalo najveća pojedinačna rezerva središnjih banaka u svijetu, nakon višegodišnje snažne kupnje i velikog rasta cijene tog plemenitog metala.

Prema izvješću Europske središnje banke, zlato je krajem 2025. činilo 27 posto ukupnih globalnih rezervnih sredstava središnjih banaka, u odnosu na 20 posto godinu ranije. Udio američkih državnih obveznica u istom je razdoblju pao s 25 na 22 posto.

Udio imovine denominirane u eurima ostao je nepromijenjen, na 15 posto.

Promjena u strukturi rezervi pokazuje da sve veći broj zemalja traži alternativu američkom dolaru, koji je i dalje de facto glavna svjetska rezervna valuta. Rezerve središnjih banaka koriste se za podršku nacionalnim valutama, međunarodna plaćanja i osiguravanje likvidnosti u razdobljima financijskih poremećaja.

Potraga za alternativama dolaru ubrzala se nakon 2022. godine, kada su Sjedinjene Države i saveznici zamrznuli dio ruskih dolarskih rezervi nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Taj je potez mnogim zemljama pokazao da devizne rezerve nisu samo financijsko, nego i geopolitičko pitanje.

Predsjednica ESB-a Christine Lagarde u izvješću je navela da geopolitičke napetosti i dalje potiču snažnu potražnju središnjih banaka za zlatom.

Središnje banke sada drže više od 36.000 tona zlata, gotovo jednako kao u vrijeme vrhunca Bretton Woods sustava. U tom razdoblju, kada je američki dolar bio vezan uz zlato, a devizni tečajevi bili fiksirani, središnje banke držale su oko 38.000 tona zlata.

Ipak, uspon zlata ispred američkih obveznica nije posljedica samo novih kupnji. Velik dio promjene proizlazi i iz snažnog rasta cijene zlata posljednjih godina. Cijena plemenitog metala gotovo se udvostručila u dvije godine, a u siječnju je dosegnula više od 5500 dolara po unci.

Unatoč padu udjela američkih obveznica, imovina denominirana u dolarima i dalje čini najveći dio globalnih rezervi, s udjelom od 42 posto.

Kupnje zlata od strane središnjih banaka u 2025. blago su usporile. Nakon tri godine u kojima su neto kupnje prelazile 1000 tona godišnje, prošle su godine iznosile oko 850 tona.

Najveći kupci zlata od 2022. bili su Kina, Poljska, Turska i Indija. No zanimljivo je da je u 2025. najveći pojedinačni kupac bio Tether, izdavatelj najvećeg stablecoina, koji je kupio više od 100 tona zlata.

Turska je, s druge strane, početkom 2026. napravila jedan od najvećih povlačenja zlatnih rezervi posljednjih godina. Nakon što je od početka ruske invazije na Ukrajinu kupila oko 220 tona zlata, prodala je ili posudila oko 130 tona nakon početka rata s Iranom.

ESB je u izvješću naveo i da međunarodna uloga eura postupno, ali stabilno raste tijekom posljednjeg desetljeća.

Izdavanje međunarodnog duga denominiranog u eurima prošle je godine poraslo 30 posto i dosegnulo rekordnu razinu blizu bilijun eura. Istodobno su međunarodni ulagači neto uložili oko 850 milijardi eura u imovinu eurozone, čime su strani portfeljni priljevi došli blizu najviših razina od stvaranja eura.

Promjena u globalnim rezervama zato ne znači kraj dolara, ali pokazuje da se središnje banke sve više štite od političkih, valutnih i tržišnih rizika. Zlato pritom ponovno dobiva ulogu koju je imalo u ranijim razdobljima financijske povijesti: imovina bez tuđeg kreditnog rizika, bez izdavatelja i bez mogućnosti zamrzavanja istom lakoćom kao devizne rezerve.

Za globalni financijski sustav to je važan signal. Središnje banke ne napuštaju dolar preko noći, ali sve jasnije grade zaštitni sloj izvan američkih obveznica. U svijetu u kojem se sankcije, ratovi i trgovinske napetosti sve češće prelijevaju u financije, zlato se ponovno vraća iz pozadine u samo središte monetarne sigurnosti.