Udio osoba koje su uspješno završile najviši stupanj obrazovanja, odnosno dobile fakultetsku diplomu, u zadnjih dvadesetak godina u Europskoj uniji (EU) sustavno raste.
U 2005. je 27,2 posto osoba u dobi između 25 i 34 godine imalo visoko obrazovanje da bi ta stopa skočila na 44,8 posto u protekloj godini. Dakle, rast je vrlo snažnih 17,6 postotnih bodova.
To znači da je EU na vrlo dobrom putu da ostvari cilj koji je zacrtao u strateškom okviru do kraja 2030. godine, a taj je cilj imati 45 posto visoko obrazovanih u toj dobnoj skupini.
Iako je kroz godine povećan broj visoko obrazovanih kod oba spola, znatno je veći udio žena u tom smislu, pa je 50,5 posto žena između 25 i 34 godine imalo završeno fakultetsko obrazovanje na kraju prošle godine. Kod muškaraca ta je stopa 39,3 posto.
Razlike u brojkama su također uočljive kad je riječ o tome gdje osobe žive.
Naime, više od 55 posto mladih ljudi u spomenutoj dobnoj skupini koji žive u gradovima je završilo fakultet, dok se kod onih koji žive u manjim mjestima ili predgrađima to spušta na 38,4 posto. Kad je riječ o ruralnim područjima stopa doseže tek 32,9 posto.

Izvor: Eurostat
Inače, udio visokoobrazovanih je povećan kod mladih u svim zemljama članicama u zadnjih 20 godina.
Najveći je rast imala Malta gdje je stopa povećana za 29,9 postotnih bodova ispred Luksemburga s 28 postotnih bodova te Irske s 25,9 postotnih bodova.
Najmanji pomak je napravila Finska, tek za 0,7 postotnih bodova, a zatim Rumunjska s 9,5 postotnih bodova i Estonija s 11,2 postotnih bodova.
U Hrvatskoj je 2005. godine bilo 18 posto visoko obrazovanih u dobnoj skupini između 25 i 34 godine, a to je u 2025. povećano na 42 posto što znači da je ostvaren rast od 24 postotna boda.
Što se mladih muškaraca tiče, stopa je u 20 godina porasla sa 14,2 posto na 34,3 posto. Kod mladih žena ona je skočila s 22,1 na 50,5 posto što je jednako prosjeku EU-a.
Pročitajte još:
U Sloveniji je porast bio s 24,7 posto na 42,8 posto, a u Njemačkoj s 22,5 posto na 40,9 posto.
Razvoj situacije u EU dijelom odražava ulaganja u visoko obrazovanje kako bi se zadovoljila potražnja za stručnom radnom snagom. Neke su zemlje prešle na nešto kraće obrazovne programe nakon implementacije takozvanog Bolonjskog procesa.














22 Odgovora
Samo neka raste, hvala Bogu da je tako!
Krasne vijesti
Dobro da nas igdje ima.
Obožavam ovakve dobre vijesti!
To su pozitivni rezultati za nas.
Dobar trend za Hrvatsku i EU, ali sada je ključno osigurati da visokoobrazovani mladi imaju dovoljno kvalitetnih poslova i razloga za ostanak.
Obrazuju se i onda odu van
Ne znam koliko u Hrvatskoj ima smisla biti fakultetsko obrazovan kada bolje financijski bolje prolaze učenici sa strukovnim školama. ☺️
Odlične vijesti
Uzalud im to
Dobra vijest
Samo naprijed obrazovanju, ali ne smije se zaboraviti dobar zanat
Ogroman skok rezultat je i većeg broja privatnih fakulteta. Sada kada svaka druga osoba ima fakultet fali nam majstora.
Dobra vijest za Hrvatsku, ali 42 posto je i dalje ispod prosjeka EU-a od 44,8 posto
Lijepe vijesti
Bravo ekipa!
Lijepe vijesti.
Pa super
Odličnoooo
Jos da radna mjesta i place prate stupanj obrazovanja…
Dobra vijest
Al kakve su place..