Udio osoba koje su uspješno završile najviši stupanj obrazovanja, odnosno dobile fakultetsku diplomu, u zadnjih dvadesetak godina u Europskoj uniji (EU) sustavno raste.
U 2005. je 27,2 posto osoba u dobi između 25 i 34 godine imalo visoko obrazovanje da bi ta stopa skočila na 44,8 posto u protekloj godini. Dakle, rast je vrlo snažnih 17,6 postotnih bodova.
To znači da je EU na vrlo dobrom putu da ostvari cilj koji je zacrtao u strateškom okviru do kraja 2030. godine, a taj je cilj imati 45 posto visoko obrazovanih u toj dobnoj skupini.
Iako je kroz godine povećan broj visoko obrazovanih kod oba spola, znatno je veći udio žena u tom smislu, pa je 50,5 posto žena između 25 i 34 godine imalo završeno fakultetsko obrazovanje na kraju prošle godine. Kod muškaraca ta je stopa 39,3 posto.
Razlike u brojkama su također uočljive kad je riječ o tome gdje osobe žive.
Naime, više od 55 posto mladih ljudi u spomenutoj dobnoj skupini koji žive u gradovima je završilo fakultet, dok se kod onih koji žive u manjim mjestima ili predgrađima to spušta na 38,4 posto. Kad je riječ o ruralnim područjima stopa doseže tek 32,9 posto.

Izvor: Eurostat
Inače, udio visokoobrazovanih je povećan kod mladih u svim zemljama članicama u zadnjih 20 godina.
Najveći je rast imala Malta gdje je stopa povećana za 29,9 postotnih bodova ispred Luksemburga s 28 postotnih bodova te Irske s 25,9 postotnih bodova.
Najmanji pomak je napravila Finska, tek za 0,7 postotnih bodova, a zatim Rumunjska s 9,5 postotnih bodova i Estonija s 11,2 postotnih bodova.
U Hrvatskoj je 2005. godine bilo 18 posto visoko obrazovanih u dobnoj skupini između 25 i 34 godine, a to je u 2025. povećano na 42 posto što znači da je ostvaren rast od 24 postotna boda.
Što se mladih muškaraca tiče, stopa je u 20 godina porasla sa 14,2 posto na 34,3 posto. Kod mladih žena ona je skočila s 22,1 na 50,5 posto što je jednako prosjeku EU-a.
Pročitajte još:
U Sloveniji je porast bio s 24,7 posto na 42,8 posto, a u Njemačkoj s 22,5 posto na 40,9 posto.
Razvoj situacije u EU dijelom odražava ulaganja u visoko obrazovanje kako bi se zadovoljila potražnja za stručnom radnom snagom. Neke su zemlje prešle na nešto kraće obrazovne programe nakon implementacije takozvanog Bolonjskog procesa.













