Nagla rasprodaja zlata i srebra nakon govora predsjednika američke središnje banke Kevina Warsha u Jackson Holeu pokazala je koliko su plemeniti metali ponovno postali osjetljivi na očekivanja o američkim kamatnim stopama.
No premda su oba metala krenula prema dolje gotovo istodobno, čim se pogled pomakne dalje od prvotne tržišne reakcije, njihove se priče počinju razdvajati.
Warsh je u petak poručio da je inflacija i dalje previsoka te ostavio otvorenom mogućnost dodatnog zaoštravanja monetarne politike ako se ne pojave uvjerljiviji znakovi njezina spuštanja prema cilju od dva posto.
Tržište je reagiralo brzo. Očekivanja povećanja kamatnih stopa porasla su, prinosi na američke obveznice ojačali, a zlato je početkom ovog tjedna skliznulo prema najnižim razinama u gotovo dva tjedna.
Takva reakcija nije iznenađujuća. Zlato i srebro ne donose kamatu, pa rast prinosa na državne obveznice povećava oportunitetni trošak njihova držanja.
Kada investitori procijene da će američke kamatne stope dulje ostati visoke ili čak ponovno rasti, dio kapitala prirodno se seli prema imovini koja nudi prinos.
Međutim, upravo na tome sličnost između zlata i srebra uglavnom završava.
Zlato i dalje ima snažnog kupca
Iza zlata posljednjih nekoliko godina stoji strukturna promjena koja ne ovisi samo o odlukama Feda. Središnje banke nastavile su povećavati svoje rezerve zlata, koristeći ga kao sredstvo diverzifikacije, zaštite od geopolitičkih rizika i dugoročnog čuvanja vrijednosti.
Prema podacima World Gold Councila, središnje banke u drugom su tromjesečju ove godine neto kupile oko 289 tona zlata, 62 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Iako je ukupna potražnja tijekom prve polovice godine bila slabija nego u prethodnim godinama, nakon vrlo slabog prvog tromjesečja kupnja se snažno oporavila.
Još je važnije ono što središnje banke najavljuju za budućnost. U istraživanju World Gold Councila čak 89 posto upravitelja deviznih rezervi očekuje da će globalne rezerve zlata tijekom sljedećih 12 mjeseci nastaviti rasti, dok ih rekordnih 45 posto očekuje povećanje vlastitih zlatnih rezervi.
To zlatu daje izvor potražnje koji je relativno neovisan o kratkoročnom raspoloženju privatnih investitora.
Istodobno ostaje otvoreno pitanje američkog javnog duga i troška njegova financiranja. Visoke kamatne stope kratkoročno predstavljaju problem za zlato, ali dugotrajno visoki prinosi istodobno povećavaju izdatke američke države za kamate i ponovno otvaraju pitanja fiskalne održivosti. Upravo ta kombinacija čini odnos zlata i kamatnih stopa složenijim nego što na prvi pogled izgleda.
Srebro mora računati i na industriju
Kod srebra je situacija drukčija jer ono nije samo plemeniti nego i važan industrijski metal. Njegova cijena zato ne ovisi samo o inflaciji, dolaru i monetarnoj politici, nego i o proizvodnji solarnih panela, elektronici, automobilskoj industriji, elektroenergetskim mrežama i drugim područjima u kojima se srebro koristi zbog svojih fizičkih svojstava.
Upravo se na tom dijelu tržišta počinju pojavljivati slabiji signali.
Silver Institute procjenjuje da će globalna industrijska potražnja za srebrom ove godine pasti približno tri posto, nakon što je već u 2025. zabilježila prvi pad nakon pandemije. Najveći razlog nije opći slom industrijske aktivnosti, nego promjena tehnologije u proizvodnji solarnih ćelija.
Proizvođači nastoje koristiti manje srebra po proizvedenoj ćeliji, a u pojedinim procesima sve se više razmatra njegova zamjena drugim metalima. Visoke cijene srebra samo ubrzavaju taj proces.
To je važna promjena jer je upravo fotonaponski sektor prethodnih godina bio jedan od glavnih motora rasta industrijske potražnje. Silver Institute navodi da se potražnja solarnog sektora za srebrom između 2020. i 2024. više nego udvostručila, ali da su tehnološka racionalizacija potrošnje i zamjena srebra već počele mijenjati taj trend.
S druge strane, to ne znači da industrijska priča srebra nestaje. Razvoj AI infrastrukture, podatkovnih centara, automobilske industrije i elektroenergetskih mreža nastavlja stvarati novu potražnju za elektroničkim komponentama, ali zasad nije dovoljan da u potpunosti nadoknadi slabost solarnog segmenta.
Srebro i dalje ima jedan važan oslonac
Slabija industrijska potražnja ipak ne znači da se tržište srebra nalazi pred viškom ponude. Silver Institute očekuje da će 2026. biti šesta uzastopna godina u kojoj će ukupna potražnja premašiti ponudu.
To stvara zanimljivu kontradikciju. S jedne strane, dio industrijske potražnje slabi i proizvođači pokušavaju smanjiti količinu srebra koju koriste. S druge strane, tržište i dalje troši više srebra nego što ga rudnici i recikliranje mogu osigurati.
Zbog toga srebro ostaje metal s potencijalno snažnim dugoročnim argumentima, ali i znatno većom volatilnošću.
Kod zlata glavno pitanje trenutačno glasi koliko će dugo Fed zadržati restriktivnu politiku i hoće li rast prinosa uspjeti nadjačati kupnju središnjih banaka i potražnju za sigurnom imovinom.
Kod srebra toj jednadžbi treba dodati još nekoliko varijabli: kinesku industriju, solarne panele, tehnološku zamjenu srebra drugim materijalima te investicijsku potražnju koja je tradicionalno osjetljivija na promjene sentimenta.
Warsh je bio okidač, ne i cijela priča
Upravo zato nagli pad nakon Jackson Holea ne treba promatrati samo kao novu epizodu u odnosu između Feda i plemenitih metala.
Warshov govor podsjetio je investitore da se razdoblje jeftinog novca možda neće vratiti tako brzo kako su očekivali. Za zlato to znači borbu između visokih realnih prinosa s jedne strane te kupnje središnjih banaka, geopolitičke neizvjesnosti i fiskalnih rizika s druge.
Pročitajte još:
Srebro ulazi u složeniju fazu. Osim istog monetarnog pritiska kojem je izloženo zlato, mora dokazati da će nove industrijske primjene uspjeti nadoknaditi smanjenje potrošnje u tehnologijama koje su proteklih godina bile među najvećim izvorima rasta.
Zlato i srebro zato i dalje mogu padati i rasti zajedno u danima kada tržištem dominira Fed. No ispod površine, razlozi zbog kojih ih investitori kupuju sve se više razlikuju.
