Kada se tržišta nađu pod pritiskom, ulagači obično znaju gdje se skloniti: u američke državne obveznice, japanski jen i zlato. No u 2026. taj se stari investicijski obrazac pokazao znatno manje pouzdanim.
Prinosi na američke državne obveznice porasli su od početka rata s Iranom, japanski jen pao je na najniže razine prema dolaru u više desetljeća, a zlato je oštro skliznulo s vrhunca dosegnutog u siječnju.
Stratezi upozoravaju da se ne radi o klasičnoj epizodi bijega od rizika. Umjesto da ulagači masovno kupuju tradicionalnu sigurnu imovinu, tržišta istodobno probavljaju strah od inflacije, više realne prinose, zabrinutost oko fiskalne održivosti i velike razlike u kamatnim stopama.
Uz to, apetit za rizikom nije nestao. Ulagači i dalje ulažu u dionice povezane s umjetnom inteligencijom, što dodatno mijenja uobičajeno ponašanje tržišta u kriznim razdobljima.
Frederic Neumann, glavni ekonomist HSBC-a za Aziju, rekao je za CNBC da je temeljni apetit za rizikom i dalje zdrav, a globalni financijski uvjeti vrlo poticajni.
Američka tržišta, kao i dio azijskih, dosezala su rekordne razine dok ulagači kupuju dionice povezane s AI-jem, poput Nvidije i Intela u SAD-u te Samsunga Electronicsa, SK Hynixa i Taiwan Semiconductor Manufacturing Companyja u Aziji.
Sličan pogled iznio je i Henning Potstada, globalni voditelj multi-asset ulaganja u DWS-u. Prema njegovim riječima, dugoročni pokretač dionica ostaje rast zarade po dionici.
“Pokretač dionica je rast EPS-a, to je jedini pokretač koji dugoročno vrijedi za dionice, a prognoze EPS-a rastu”, rekao je Potstada.
Najveće iznenađenje za dio ulagača dolazi s tržišta obveznica. U uobičajenoj krizi američke državne obveznice privlače kapital jer se smatraju najsigurnijom i najlikvidnijom imovinom na svijetu. No ovaj put prinosi rastu, što znači da cijene obveznica padaju.
Razlog su inflacijska očekivanja i zabrinutost oko održivosti američkog duga.
Potstada objašnjava da je rat s Iranom doveo do zatvaranja Hormuškog tjesnaca i skoka cijena nafte sa 60 na 120 dolara. To je povećalo inflacijska očekivanja i stvarnu inflaciju, zbog čega tržište obveznica više ne reagira primarno na strah od slabijeg rasta, nego na pritisak cijena.
Kada ulagači očekuju višu inflaciju, obveznice postaju manje privlačne jer inflacija smanjuje realnu vrijednost budućih fiksnih isplata. Zato cijene obveznica padaju, a prinosi rastu.
Drugi problem je američki deficit. Iako povjerenje u američke državne obveznice ostaje snažno, veličina fiskalnog manjka sve više brine tržišta.
Bivši potpredsjednik Goldman Sachsa Rob Kaplan ranije je upozorio da je SAD na neto osnovi zaduženiji nego u bilo kojem razdoblju našeg života. Prema tadašnjim procjenama, proračunski manjak mogao je dosegnuti oko dva bilijuna dolara, odnosno šest do sedam posto BDP-a, što je povijesno visoka razina izvan recesije.
Prema podacima Kongresnog ureda za proračun, SAD je u fiskalnoj 2026. godini na putu prema deficitu od oko 1,9 bilijuna dolara, odnosno 5,8 posto BDP-a.
Ni zlato se nije ponašalo kao klasično utočište. Iako se kroz povijest smatralo zaštitom u razdobljima političke i tržišne neizvjesnosti, cijena zlata ove je godine razočarala dio ulagača.
Billy Leung, investicijski strateg u Global X ETFs-u, kaže da se zlato u posljednje vrijeme nije ponašalo kao čisto sigurno utočište.
“Pritiskali su ga jači dolar i viši realni prinosi, koji često dominiraju njegovim kretanjem čak i u razdobljima volatilnosti”, rekao je Leung.
DWS-ov Potstada također smatra da je ponašanje zlata neuobičajeno, ali dio objašnjenja vidi u malim ulagačima i kratkoročnim spekulativnim tokovima. Mnogi su mali investitori kupovali zlato tijekom prošlogodišnjeg rasta, a sada volatilnost više pokreće taj brzi kapital.
Unatoč tome, Potstada smatra da zlato strukturno i dalje ostaje dobra sigurna imovina.
Još je veće pitanje japanski jen. Tradicionalno se smatrao sigurnim utočištem jer su japanski investitori u krizama često vraćali kapital kući, a Japan je imao reputaciju stabilnog kreditora. No sada dio stručnjaka sumnja da jen i dalje ima istu ulogu.
Unatoč tome što je Bank of Japan podignuo kamatnu stopu na najvišu razinu u 30 godina, a japanske vlasti provele intervenciju vrijednu 74 milijarde dolara, jen je oslabio na najniže razine prema dolaru u više desetljeća.
Početkom srpnja jen se kretao oko razine od 162 za dolar. Razlog je širok kamatni jaz između Japana i SAD-a, ali i zabrinutost oko japanske fiskalne pozicije.
Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, japanski javni dug iznosi oko 204,4 posto BDP-a, što je najviše u svijetu.
“Jen je postao manje pouzdan zbog razilaženja monetarne politike Bank of Japana i njegove osjetljivosti na razlike u prinosima”, rekao je Leung.
Utočišta, drugim riječima, nisu nestala. Ali postala su manje predvidljiva.
Američke obveznice, zlato i jen više se ne kreću nužno zajedno svaki put kada se tržišta uplaše. Sve češće reagiraju na vlastite makroekonomske pokretače: inflaciju, realne prinose, fiskalne rizike, kamatne razlike i tokove kapitala.
Za ulagače to znači da stari krizni priručnik više nije dovoljan. Nije sigurno da će u svakoj novoj krizi američke obveznice rasti, jen jačati, a zlato služiti kao automatska zaštita.
Pročitajte još:
U okruženju u kojem se geopolitički šokovi isprepliću s inflacijom, dugom i AI euforijom, otpornost portfelja sve će više ovisiti o širem miksu imovine, a manje o jednom tradicionalnom utočištu.
Kriza više ne znači nužno bijeg iz rizične imovine u sigurnu. Sve češće znači selektivno premještanje kapitala prema onome što tržište u tom trenutku vidi kao stvarni izvor rasta, zaštite ili prinosa. A u 2026. taj odgovor više nije tako jednostavan kao nekad.
