U borbi s Visom i Mastercardom uz digitalni euro u EU se integriraju privatni platni sustavi

Europska unija (EU) već neko vrijeme radi na tome da smanji ovisnost o sustavima plaćanja koji su inozemne prirode kao što su Visa ili Mastercard.

Svake godine Europljani troše milijarde eura plaćajući karticama koje su procesirane izvan europskih sustava, a veliki dio toga ide preko Vise i Mastercarda, dvije američke tvrtke koje dominiraju globalnim plaćanjima.

Iako se godinama smatralo da je korištenje tih američkih kartica cijena koja se plaća za njihovu učinkovitost, čelnici EU-a su sada zaključili da se ta ovisnost ne može više ignorirati zbog rizika da se infrastruktura ne pretvori u geopolitičko oružje.

To je jedan od argumenata zbog kojih Europska središnja banka (ESB) traži da Europski parlament podupre projekt digitalnog eura.

Rizik se može plastično dočarati onim što se dogodilo u Rusiji gdje su se tvrtke oslanjale na Visu i Mastercard u 60 posto platnih transakcija. Američke sankcije su ih prisilile da prekinu s pružanjem nekih usluga, a obični građani su ostali bez mogućnosti kupnje.

Prema podacima ESB-a, na Visu i Mastercard otpada 61 posto kartičnih plaćanja u eurozoni i gotovo sve prekogranične transakcije.

To znači da kada nešto platimo ta informacija napušta EU i pohranjuje se u trećoj zemlji kao što je u ovom slučaju SAD.

Drugi bitan argument za neovisnost, osim geopolitike, pritužbe su maloprodajnih tvrtki kako su naknade za korištenje kartičnih mreža snažno porasle zadnjih godina. Te naknade se određuju prema komercijalnim uvjetima definiranim izvan EU-a.

Sada se odvija posljednja etapa pregovora između Europskog parlamenta i zemalja čllanica o tome kako bi digitalni euro trebao funkcionirati. Ideja je da on nadopunjava gotovinu i postojeće bankovne usluge, ne da ih zamijeni.

Očekuje se da će trgovci plaćati manje naknade no što je sada slučaj s kartičnim transakcijama.

Digitalni bi euro mogao postati dostupan za maloprodajna plaćanja od 2029. godine. Pilot projekt bi trebao startati dogodine, a testiranje će obavljati 36 pružatelja platnih usluga.

Dok rješenje iz javne sfere tek treba zaživjeti, privatni igrači su se također pokrenuli s idejom osnivanja zajedničke interoperabilne mreže između platnih rješenja.

Europski platni savez (EuroPA) i Europska platna inicijativa (EPI) su potpisali sporazum o povezivanju svojih instantnih platnih sustava što stvara platformu s potencijalom povezivanja 380 milijuna korisnika u 15 zemalja članica EU-a.

EuroPA okuplja platne sustave iz više zemalja kakav je španjolsko-andoranski Bizum, talijanski Bancomat, poljski Blik ili nordijski Vipps MobilePay.

EPI pak ima platni brend Wero koji pokriva zemlje poput Njemačke, Belgije, Francuske, Nizozemske i Luksemburga.

Cilj je sada omogućiti prekogranična plaćanja bez promjene aplikacije. Tako bi Francuz koji koristi Wero mogao poslati novac Španjolcu koji koristi Bizum kao da je riječ o domaćoj transakciji.

Ujedinjeno Kraljevstvo radi na vlastitim platnim rješenjima za smanjenje američke dominacije u transakcijama. U toj je zemlji u prošloj godini 95 posto kartičnih transakcija procesirano putem sustava Vise ili Mastercarda.

Možda dobra ideja za budućnost dolazi iz Brazila.

Tamo je najuobičajeniji način plaćanja putem digitalne platforme PIX koja je u nekoliko godina ostvarila udio od 54 posto u svim transakcijama u zemlji.

To je izazvalo i sukob s američkom administracijom Donalda Trumpa koja optužuje Brazil za favoriziranje domaćeg platnog sustava nepoštenom konkurencijom u odnosu na Visu i Mastercard.

Brazilski fintech PagBrasil, koji se specijalizirao za prekogranična plaćanja, radi na sustavu koji bi omogućio plaćanja u inozemstvu u realnom vremenu korištenjem bankovnih aplikacija ili digitalnih novčanika kao da si kod kuće.

To bi rješenje do kraja ove godine moglo pokriti 10 zemalja, a tvrtka se želi proširiti i na Europu u kontekstu ambicija EU-a da ima vlastiti sustav plaćanja u realnom vremenu.

“U sadašnjem kontekstu geopolitičkih tenzija, svjetske sile instrumentaliziraju globalnu integraciju kroz financijsku infrastrukturu. Ovisnost o stranoj infrastrukturi postao je strateški rizik, a ne izbor koji se tiče učinkovitosti”, kaže za Euronews glavni izvršni direktor PagBrasila Alex Hoffmann.

Po njegovim riječima, prava prilika za euro leži u stvaranju interoperabilne infrastrukture za regionalna plaćanja i povezivanju te infrastrukture s drugim takvim mrežama na drugim kontinentima čime se smanjuje strukturna ranjivost u bilateralnoj trgovini.

PagBrasil želi postići sporazum o povezivanju s portugalskom platformom MB WAY, pa bi onda Portugalci mogli preko vlastite aplikacije plaćati kada su u Brazilu.

Hoffmann poručuje da nema puno smisla da Europa razvije vlastiti sustav elektronskog plaćanja ako njezini građani, kada putuju na druge kontinente, i dalje budu morali ovisiti za plaćanja o pružateljima usluga kao što su Visa ili Mastercard.