Novi udar na stanovanje: Hrvatska među rekorderima EU-a po rastu najamnina

Cijene nekretnina i najamnina nastavljaju rasti na razini Europske unije, no intenzitet promjena znatno se razlikuje među državama članicama. Dok se na pojedinim tržištima bilježi snažan rast cijena kuća, postoje i zemlje u kojima su one pale. Hrvatska se pritom izdvaja i po kretanju cijena stambenih objekata i po rastu najamnina, pokazuju najnoviji podaci europskih i domaćih statističkih institucija.

Cijene kuća u Europskoj uniji porasle su za 4,7 posto u drugom tromjesečju ove godine, dok su najamnine na godišnjoj razini porasle za tri posto, pokazuju podaci Eurostata. U odnosu na prvo tromjesečje, cijene kuća bile su veće za 1,2 posto, dok su najamnine porasle za 0,7 posto.

Statističari navode da su u razdoblju između 2025. i drugog tromjesečja 2026. godine cijene kuća porasle za 4,1 posto, dok su najamnine bile veće za 2,6 posto.

Među državama članicama, u usporedbi s drugim tromjesečjem 2026. godine i godišnjim prosjekom za 2025., cijene kuća rasle su brže od najamnina u 18 zemalja za koje su dostupni podaci.

Najveći porast cijena kuća zabilježen je u Bugarskoj, gdje su cijene bile veće za 14,3 posto. Slijede Portugal, s rastom od 14,2 posto, i Litva, u kojoj su cijene porasle za 12,8 posto.

S druge strane, Finska i Francuska bile su jedine zemlje u kojima su cijene kuća pale. U Finskoj je zabilježen pad od 1,5 posto, dok su u Francuskoj cijene bile niže za 1,4 posto.

Istodobno, najamnine su porasle u svim zemljama Europske unije. Najveći rast zabilježen je u Rumunjskoj, gdje su najamnine porasle za 41,2 posto. Na drugom mjestu nalazi se Hrvatska s rastom od 22,1 posto, dok je na trećem mjestu Slovenija, s povećanjem od 10,2 posto.

Najniži rast najamnina zabilježen je u Estoniji i Finskoj, u obje zemlje po 0,1 posto. Slijedi Luksemburg, gdje su najamnine porasle za 1,2 posto.

Kada je riječ o Hrvatskoj, u drugom tromjesečju 2026. godine cijene stambenih objekata porasle su u odnosu na prvo tromjesečje za 2,7 posto, dok su u odnosu na isto tromjesečje prošle godine bile više za 12,7 posto, pokazali su privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Pritom su cijene novih stambenih objekata na tromjesečnoj razini bile veće za 0,8 posto, dok su na godišnjoj razini porasle za 9,2 posto.

Cijene postojećih stambenih objekata u odnosu na prvo tromjesečje porasle su za 3,4 posto, a u usporedbi s drugim tromjesečjem 2025. godine bile su više za 14,1 posto.

Promatrano prema područjima, u odnosu na prvo tromjesečje cijene stambenih objekata najviše su porasle u Gradu Zagrebu, za 4,1 posto. Na Jadranu su porasle za 1,2 posto, dok je na ostalim lokacijama zabilježen rast od 3,3 posto.

Na godišnjoj razini cijene stambenih objekata u Gradu Zagrebu bile su više za 15,7 posto. Na Jadranu je zabilježen rast od devet posto, dok su na ostalim lokacijama cijene porasle za 15,8 posto.

Kretanja na europskom tržištu nekretnina pokazuju da se uvjeti na nacionalnim tržištima i dalje znatno razlikuju, pri čemu se promjene ne odvijaju jednakim tempom ni u segmentu kupoprodajnih cijena ni u segmentu najma.

Istodobno, podaci za Hrvatsku pokazuju nastavak izraženih promjena na stambenom tržištu, uz razlike između novih i postojećih nekretnina te između pojedinih geografskih područja.

Takva kretanja potvrđuju da se tržište stanovanja i dalje mijenja kroz više međusobno povezanih segmenata, od vrijednosti nekretnina do troškova najma, pri čemu regionalne razlike ostaju važan element ukupne slike.