Kvaliteta visokoga školstva svakako je važan faktor za stvaranje kadrova potrebnih gospodarstvu, a njegova konkurentnost odražava se i u interesu koji pokazuju strani studenti za boravak na studiju u drugoj zemlji.
Hrvatska ima studijske programe na engleskom jeziku, kako na javnim tako i privatnim visokim učilištima. No, podaci koje je objavio Eurostat pokazuju da Hrvatska baš i nije posebno atraktivna zemlja za strane studente u usporedbi s drugim zemljama članicama Europske unije (EU).
U 2024. godini, za koju zadnju postoje integrirani podaci, u EU je studiralo 1,65 milijuna stranih studenata što je 8,7 posto ukupnog broja studenata. U to se računaju kako studenti iz drugih zemalja EU-a tako i oni iz trećih zemalja.
Od tog ukupnog broja bilo je 514.590 studenata iz drugih zemalja članica dok je 1,14 milijun došao iz zemalja izvan EU-a.
Podaci pokazuju da broj studenata iz inozemstva u EU raste neprekidno od 2016., godine kada ih je bilo 1,2 milijuna. Od te godine, naime, se prikupljaju brojke za ovu vrstu statistike. U 2023. već ih je bilo više od 1,5 milijuna, a godišnji rast u 2024. godini iznosio je četiri posto.
Glavno odredište u EU za strane studente koji su željeli steći visokoškolsko obrazovanje u nekoj drugoj zemlji bila je Njemačka. Ta je zemlja udomaćila 438.260 stranih studenata. Druga je bila Francuska u kojoj je studiralo 284.865 stranih studenata, a na trećem mjestu našla se Nizozemska sa 176.470 studenata iz drugih zemalja.
Dakle, samo na te tri zemlje otpada 54,5 posto svih studenata iz inozemstva unutar EU-a.

Izvor: Eurostat
Zanimljiv je primjer Luksemburga. U toj je zemlji bilo tek 4.305 studenata stranaca, no oni su činili 51,5 posto ukupne studentske populacije u zemlji što je i najveći takav udio u jednoj članici EU-a.
Visok udio stranih studenata imala je i Malta, a brojka je bila 35,6 posto. Nakon nje slijedi Cipar s 21,6 posto te onda Austrija s 20,8 posto.
Na dnu te ljestvice se nalaze tri mediteranske zemlje. Grčka je najgora jer je u toj zemlji na strane studente otpadao udio od tek 2,6 posto. Odmah do Grčke je Hrvatska s brojkom od 3,5 posto, a malo ispred Hrvatske je Španjolska gdje ih je bilo 4,6 posto.
Inače, u 2023. godini EU je imao studentsku populaciju od 18,8 milijuna, a u Hrvatskoj ih je od toga bilo 158.754. Slovenija je imala 79.987 studenata, a Njemačka 3,34 milijuna.
U 2024. Hrvatska je imala 5.396 stranih studenata što je bilo manje no u 2023. kada ih je bilo 5.929. Od tih 5.396 na doktorskom programu je bilo njih 380.
Za Hrvatsku postoje podaci i za 2025. godinu, a broj studenata iz inozemstva je u odnosu na godinu ranije povećan na brojku od 5.672.
Pročitajte još:
Na prijediplomskom studiju bilo ih je 2.888, a na poslijediplomskom, odnosno na završnim jednoj do dvije godine 2.389.
Slovenija je u prošloj godini imala 10.646 stranih studenata, dakle dvostruko više no Hrvatska.













