Istraživanje koje je provela Europska komisija pokazuje da među državljanima Europske unije (EU) postoji vrlo pozitivno stajalište o strukovnom obrazovanju zbog razmišljanja da ono donosi dobre prilike za posao i mogućnosti solidne profesionalne karijere.
Čak 85 posto ispitanih smatra da strukovno obrazovanje pruža dobre tehničke vještine za posao, 82 posto misli da nudi dobre mogućnosti za pronalaženje posla te 66 posto vjeruje da je riječ o dobro plaćenim poslovima.
Više od polovice je kazalo da je glavni razlog za odabir strukovnog obrazovanja to što se ranije može početi raditi i zarađivati novac.
U istraživanju je sudjelovalo 26.453 osoba iz svih zemalja članica EU-a, a u Hrvatskoj su bila 1.003 ispitanika.
Strukovno obrazovanje očito privlači kombinacijom učenja s praktičnim iskustvom u vještinama koje poslodavcima trebaju.
Između 70 i 80 posto Europljana smatra da takvo obrazovanje crpi koristi iz suvremene infrastrukture, da su profesori kompetentni da je zapravo riječ o procesu učenja visoke kvalitete.
Štoviše, dvije trećine ispitanika misli da se kroz strukovno obrazovanje otvara put i ka višoj razini obrazovanja pri čemu se otvaraju mogućnosti i za studiranje u inozemstvu.
Više od polovice osoba koje se odlučuju za strukovno obrazovanje to čini zbog dobrih perspektiva u pronalaženju posla, a kod 35 posto je to rezultat savjeta iz obitelji, otkriva istraživanje.
No, da sve ne bude idilično, ispitanici misle da i postoje i granice onoga što strukovno obrazovanje može ponuditi. Polovica, naime, smatra da se u njemu ne posvećuje dovoljno pozornosti čitanju, pisanju, digitalnim vještinama, komunikaciji te kritičnom načinu razmišljanja.
Postoje i spolni stereotipi. Naime, 71 posto ispitanih se slaže da se djevojke više usmjerava prema općem obrazovanju umjesto prema tehničkim predmetima što sužava njihove kasnije mogućnosti odabira.
Jedno nedavno izvješće koje je pripremilo Vijeće EU-a ukazuje da strukovno obrazovanje pomaže u riješavanju problema manjka radne snage i nedostatka vještina.
Kako bi se nastavilo s uspješnom ulogom strukovnog obrazovanja preporuke su da se uvede više treninga za nastavnike, pojača suradnja s poslovnim sektorom, otvara više mogućnosti za školovanje u inozemstvu te pojača fokus na vještine u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici.
Pročitajte još:
U Hrvatskoj 60 posto ispitanika bi mladoj osobi preporučilo strukovno obrazovanje dok bi 36 posto ispitanika bilo za opće sekundarno obrazovanje. No, pritom 77 posto misli da opće obrazovanje ima pozitivniji imidž od strukovnog obrazovanja.
Četiri petine Hrvata smatra da kvalifikacije u strukovnom obrazovanju vode do poslova koji su jako traženi na tržištu, a 75 posto da vode do poslova koji su dobro plaćeni.
Zanimljiva vijest dolazi iz Ministarstva rada vezano za pravilnik koji će omogućavati da dozvolu za boravak i rad u Hrvatskoj dobivaju IT stručnjaci bez formalnog obrazovanja, ali s visokom razinom vještina i znanja.
O tome će odlučivati tročlano povjerenstvo koje čine predstavnici akademske zajednice, Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske gospodarske komore, a njihovo će mišljenje potvrđivati da su kandidatova znanja i vještine jednake kompetencijama stečenima visokim obrazovanjem.
Istina je da IT stručnjaci ne spadaju u strukovno obrazovanje, no ovakav razvoj događaja nije isključen i u strukovnim zanimanjima ako obrazovanje ne bude zadovoljavalo potrebe tržišta rada.
