Obrtništvo je jedan od najsnažnijih stupova hrvatskog gospodarstva, istaknuto je u ponedjeljak u sklopu svečane Akademije koja je po 32. put održana povodom Dana Hrvatske obrtničke komore.
Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil u uvodom je govoru naglasio da je hrvatsko poduzetništvo danas snažnije nego prije deset godina, što je ilustrirao podacima da u našoj zemlji posluje 142.000 obrta koji zapošljavaju gotovo 256.000 ljudi, od čega 40 posto žena.
Samo u posljednjih godinu dana otvoreno je 12.000 novih obrta, a u pet godina čak četiri puta toliko.
Usprkos tome, kazao je Kratohvil kojem je ovo zadnja godina na čelu Komore, obrtništvo se i dalje suočava s brojnim izazovima kao što su nedostatak radne snage ili potreba za suzbijanjem sive ekonomije i jačanjem strukovnog obrazovanja.
“Obrtnici traže da ih se čuje i da budu uključeni kada se donose odluke koje određuju njihovu budućnost, odnosno poslovanje. Vjerujemo u dijalog, argumente i partnerstvo jer samo tako možemo stvarati bolje uvjete za rad i poslovanje obrtnika”, naveo je prvi čovjek HOK-a.
Podsjetio je da je HOK proteklih godina u dijalogu s Vladom i raznim institucijama ostvario niz konkretnih pomaka. Tako su, među ostalim, povećani pragovi za ulazak u sustav PDV-a i paušalno oporezivanje, izboreno je pravo rada umirovljenika uz dio mirovine, a unaprijeđen je i položaj obrtnika u natječajima za bespovratna sredstva.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivo Milatić napomenuo je kako ih izvrsni rezultati hrvatskog obrtništva obvezuju da nastave stvarati uvjete za njegov daljnji razvoj. S tim ciljem je uloženo 2,7 milijuna eura u program stipendiranja učenika koji se školuju za obrtnička zanimanja, a čak 60 milijuna za naukovanje i učenje temeljeno na radu.
Posebno ga raduje, ističe, što u prvih šest mjeseci ove godine otvoreno 8.900 novih obrta, odnosno 6,6 posto više nego u istom razdoblju lani.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić je naveo kako obrtništvo nije samo gospodarska djelatnost već spoj poduzetništva, odgovornosti, kreativnosti i tradicije.
“Doprinos hrvatskih obrtnika daleko nadilazi gospodarske pokazatelje. Obrtnici svakodnevnim radom stvaraju novu vrijednost, otvaraju radna mjesta, razvijaju lokalnu zajednicu i jačaju otpornost hrvatskog gospodarstva. Istodobno, brojni tradicionalni obrti čuvaju vještine koje su se prenosile generacijama i predstavljaju važan dio naše kulturne baštine i identiteta”, naglasio je Ćorić.
Pročitajte još:
Najavio je i da će se tek raspravljati o zahtjevima obrtnika vezano uz pritužbe oko nedavno predloženog paketa antiinflacijskih mjera.
Na kraju Akademije dodijeljena su i tradicionalne nagrade “Šegrt Hlapić”, plaketa “Zlatne ruke” te, najviše priznanje, “Statua Zlatne ruke”.
