Cijena zlata snažno se oporavila s razina dosegnutih tijekom srpnja, a ulagači ponovno povećavaju izloženost plemenitom metalu u trenutku kada rastu zabrinutost oko američkog javnog duga, inflacije i dugoročnih prinosa na državne obveznice.
Spot cijena zlata u ponedjeljak je dosegnula 4.643,63 dolara za uncu, najvišu razinu u više od tri mjeseca, dok su američki futuresi bili oko 4.699 dolara.
Zlato je samo tijekom proteklog mjeseca ojačalo približno 15 posto.
Iza novog uzleta više nije samo klasična potražnja za sigurnim utočištem. U središte pozornosti sve snažnije dolaze američke javne financije. Državni dug SAD-a prvi je put premašio 40 bilijuna dolara, dok su prinosi na dugoročne državne obveznice dosegnuli razine kakve nisu viđene gotovo dva desetljeća.
Takva kombinacija povećava nervozu na tržištu. Viši prinosi znače veći trošak financiranja američke države, dok veliki fiskalni deficit istodobno zahtijeva nastavak snažnog zaduživanja.
Američko Ministarstvo financija prošlog je tjedna odgovorilo povećanjem otkupa dugoročnijih državnih obveznica. Veličina pojedinih operacija udvostručena je s približno dvije na najmanje četiri milijarde dolara, a ministar financija Scott Bessent naknadno je poručio da bi otkupi mogli biti dodatno povećani.
Reakcija tržišta bila je gotovo trenutna. Dugoročni prinosi pali su nakon objave, dolar je oslabio, dok su zlato i druge alternativne klase imovine dobile snažan poticaj. Tridesetogodišnji američki prinos u jednom je trenutku pao gotovo deset baznih bodova, na oko 5,19 posto.
Slabiji dolar tradicionalno ide u prilog zlatu jer američku valutu denominirani metal čini jeftinijim kupcima izvan SAD-a. No posljednji rast pokazuje da tržište sve više promatra i širu sliku.
Američke državne obveznice desetljećima su smatrane jednim od glavnih globalnih sigurnih utočišta. Kada upravo rast državnog duga i troškova njegova financiranja postane izvor zabrinutosti, dio ulagača traži sigurnost u imovini koja nema kreditni rizik izdavatelja. Zlato tu ponovno dobiva na važnosti.
Dodatnu podršku pruža povratak institucionalnih ulagača.
Prema podacima World Gold Councila, globalni ETF-ovi vezani uz fizičko zlato u srpnju su zabilježili tri milijarde dolara neto priljeva, čime su prekinuta dva uzastopna mjeseca odljeva. Njihove ukupne zalihe povećane su za 23 tone, na 4.068 tona, dok je vrijednost imovine pod upravljanjem porasla na 530 milijardi dolara.
Takvi podaci predstavljaju važnu promjenu u odnosu na drugo tromjesečje, kada su ETF-ovi zabilježili neto odljev od 45 tona. World Gold Council očekuje da bi upravo investicijska potražnja mogla ostati glavni pokretač tržišta tijekom druge polovice godine.
Središnje banke također nastavljaju kupovati.
Njihove neto kupnje dosegnule su 289 tona u drugom tromjesečju, što je rast od 62 posto na godišnjoj razini. U cijeloj prvoj polovici godine središnje banke kupile su neto 345 tona zlata.
Najveći prijavljeni kupac bila je Poljska, koja je u prvih šest mjeseci povećala rezerve za 82 tone. Slijedili su Uzbekistan s 41 tonom i Kina s 40 tona. Kineska središnja banka krajem lipnja držala je 2.346 tona zlata, a svoje je rezerve povećavala 20 mjeseci zaredom.
Kupnja središnjih banaka posljednjih je godina postala jedan od temeljnih stupova potražnje za zlatom. Geopolitički rizici, diversifikacija deviznih rezervi i želja za smanjenjem ovisnosti o pojedinim valutama dodatno povećavaju stratešku važnost zlata.
Inflacija ipak ostaje jedan od najvećih rizika za tržišta.
Rast cijena energije ponovno stvara pritisak na potrošačke cijene i smanjuje prostor američkoj središnjoj banci za popuštanje monetarne politike. Zapisnik sa srpanjske sjednice Feda pokazao je zabrinutost dijela dužnosnika zbog inflacijskih rizika, dok su pojedini članovi bili spremni razmotriti i dodatno povećanje kamata.
Za zlato to stvara neobičnu kombinaciju. Visoke kamatne stope u pravilu mu nisu naklonjene jer zlato ne donosi kamatu, ali istodobno tvrdokorna inflacija, fiskalni problemi i nepovjerenje prema dugoročnim državnim obveznicama povećavaju njegovu vrijednost kao sredstva očuvanja kapitala.
Zato će nastavak sadašnjeg rasta manje ovisiti o jednom potezu Feda, a više o kombinaciji kretanja dolara, dugoročnih prinosa, inflacije i povjerenja ulagača u održivost američkih javnih financija.
Pročitajte još:
Snažan oporavak s razina iz srpnja pokazuje da se bikovski scenarij za zlato ponovno učvršćuje. ETF-ovi se vraćaju među kupce, središnje banke nastavljaju povećavati rezerve, a američki dug iznad 40 bilijuna dolara tržištu je dao još jedan razlog da razmišlja o imovini izvan tradicionalnog financijskog sustava.
Zlato tako ponovno dobiva ulogu koju je kroz povijest najčešće imalo upravo u razdobljima kada ulagači počnu sumnjati ne samo u inflaciju i gospodarski rast, već i u cijenu samog državnog duga.
