Europljani sve manje koriste gotovinu za svakodnevna plaćanja, ali istodobno drže sve više novčanica kao rezervu za krizne situacije.
Vrijednost euro novčanica u optjecaju dosegnula je u lipnju 2026. oko 1,6 bilijuna eura, u odnosu na približno bilijun eura 2016. godine.
Na taj je paradoks upozorio glavni ekonomist Europske središnje banke Philip Lane. Iako broj gotovinskih transakcija pada zbog sve šire upotrebe kartica, beskontaktnog plaćanja i mobilnih aplikacija, ukupna količina novčanica u optjecaju nastavlja rasti.
„Ukupna količina novčanica nastavlja rasti. U transakcijama njihov broj pada, ali ukupna količina raste“, rekao je Lane na konferenciji MacGill Summer School u Irskoj.
Jedan od razloga za veću potražnju za fizičkim novcem je rastuća zabrinutost zbog ratnih sukoba, požara, poplava, oluja i mogućih kibernetičkih napada koji bi privremeno mogli onemogućiti pristup digitalnim sustavima plaćanja.
Europskim kućanstvima već se preporučuje da za moguće izvanredne situacije imaju osnovne zalihe hrane i vode za najmanje 72 sata, radio i određenu količinu gotovine. U Njemačkoj, Austriji i Nizozemskoj preporuke uključuju držanje približno 70 do 100 eura u gotovini za slučaj prekida električne energije ili rada platnih sustava.
Prema podacima koje prenosi Guardian, u optjecaju je više od 31 milijarde euro novčanica, u usporedbi s oko 24 milijarde neposredno prije pandemije 2019. godine. Među najzastupljenijima je novčanica od 50 eura.
Rast količine gotovine ne znači nužno da se Europljani vraćaju plaćanju novčanicama. Naprotiv, podaci pokazuju da gotovina sve više dobiva drugu funkciju te postaje svojevrsna pričuva za situacije u kojima digitalna infrastruktura nije dostupna.
Olive McCarthy, profesorica sa Sveučilišta College Cork, upozorava da gotovinu ipak ne bi trebalo promatrati isključivo kao rezervno sredstvo za krizne situacije.
Pročitajte još:
Ako građani potpuno prestanu koristiti gotovinu u svakodnevnom životu, upozorava, mogla bi oslabjeti i infrastruktura potrebna da ona ostane dostupna upravo u trenucima kada zakažu digitalni sustavi.
Rasprava o ulozi gotovine dobiva dodatnu važnost dok Europa ubrzava digitalizaciju plaćanja i priprema projekt digitalnog eura. Podaci ECB-a zasad pokazuju da razvoj digitalnih načina plaćanja ne znači i nestanak fizičkog novca. Njegova se uloga mijenja: manje se koristi na blagajnama, ali ga građani sve češće žele imati pri ruci kao sigurnosnu rezervu.
