Predsjednica Europske središnje banke (ESB) Christine Lagarde poručila je s tradicionalnog godišnjeg skupa centralnih bankara u portugalskoj Sintri kako se ESB vraća bazičnim postavkama vođenja monetarne politike, ali taj pristup mora prilagoditi sve volatilnijim globalnim okolnostima.
Više od desetljeća politika ESB-a se vrtjela oko otkupa obveznica, izvanrednih kreditnih linija i komuniciranja budućih namjera, a sada Lagarde ističe da se banka može ponovno osloniti na kamatne stope kao glavni alat politike za držanje inflacije pod kontrolom.
“Monetarna politika vraća se temeljnim alatima. No, to ne znači da se istodobno vraćamo u istu idealiziranu prošlost”, istaknula je.
U zadnjih 13 godina alate koje je ESB koristio malo koji središnji bankar bi nazvao uobičajenim.
Kupovale su se vladine obveznice u velikim razmjerima, davali jeftini višegodišnji krediti bankama, gradili instrumenti koji zaustavljaju fragmentiranje u eurozoni te se snažno koristilo komuniciranje o budućem kretanju monetarne politike što je zapravo davanje signala tržištu o tome što može očekivati. Sve su to nekonvencionalni načini upravljanja politikom.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu ESB se odlučio na najbrži dosad ciklus stezanja monetarne politike podižući kamatnu stopu u nekim trenucima i za 75 baznih bodova.
Lagarde smatra da je eurozona sada otpornija, da je osnažena supervizija banaka te da su stvoreni zajednički fiskalni alati kao što je Europski stabilizacijski mehanizam.
Naglasila je, kako prenosi Euronews, i da energetska tranzicija postupno Europu čini sve manje ranjivom na velike energetske šokove oko fosilnih goriva.
Sve to dopušta ESB-u da se ponovno pomnije usredotoči na ključni cilj, a to je održavanje stabilnosti cijena.
“Kada ekonomija postane otpornija na šokove smanjuje se potreba za nekonvencionalnim ili snažnim mjerama”, ocijenila je predsjednica ESB-a.
Ipak napominje da je svijet postao sve samo ne jednostavniji i da iznenadni događaji kompliciraju procjenu o tome jesu li inflacijski pritisci privremeni ili ustrajni. Jedan od primjera su američke carine.
Ekonomski su modeli predviđali slabljenje eura naspram dolara, no dogodilo se suprotno jer su investitori revidirali procjenu uloge imovine u dolarima u globalnom financijskom sustavu.
Sukob na Bliskom istoku ilustrira kako u roku od tri mjeseca cijena nafte može skočiti na 120 dolara za barel i onda opet pasti na malo iznad 70 dolara što, logično, mijenja inflacijske procjene.
Pročitajte još:
U lipnju je ESB povisio depozitnu kamatnu stopu na 2,25 posto.
Poruka iz Sintre je da ESB više ne želi da ulagači pogađaju njegove sljedeće poteze. Ono što želi je da oni shvate kako donositelji odluka reagiraju na nove podatke u svijetu u kojem je izvjesnost postala rijetka pojava.
O idućem koraku će odlučiti podaci, novi je moto monetarnih gurua iz Frankfurta.
Jedan odgovor
Ja to ništa ne kužim