Mogući mirovni dogovor između SAD-a i Irana smanjio je pritisak na tržištu nafte, ali za Europsku središnju banku to još ne znači kraj borbe protiv inflacije. Dužnosnici ESB-a sve jasnije poručuju da pad cijena energenata ne mora biti dovoljan razlog za zaustavljanje daljnjeg povećanja kamatnih stopa.
Iako u Frankfurtu pozdravljaju mogućnost obnove prometa kroz Hormuški tjesnac i postupnog smirivanja cijena nafte, poruka središnjih bankara je da je šteta već učinjena. Višemjesečni rast cijena energije već se prelijeva na troškove kompanija, cijene hrane, robe i usluga, a postoji i rizik da radnici zatraže veće plaće kako bi nadoknadili gubitak kupovne moći.
„Viši troškovi energije vjerojatno će ostati s nama dulje nego što su se mnogi nadali“, rekao je član Upravnog vijeća ESB-a Peter Kazimir. Dodao je da ni mirovni okvir između SAD-a i Irana ne može preko noći poništiti gospodarsku štetu nastalu na Bliskom istoku.
Glavni problem za ESB je vremenski odmak. Čak i ako se dogovor potvrdi i opskrbni pravci ponovno normaliziraju, trebat će vremena za obnovu proizvodnih kapaciteta, popravak infrastrukture i povratak brodskog prometa na uobičajene razine. Istodobno, obnova zaliha mogla bi još neko vrijeme držati cijene sirove nafte povišenima.
Za eurozonu, koja obuhvaća 21 zemlju, to znači da energetski šok još nije završen. Cijene nafte pale su ispod 80 dolara po barelu, nakon što su na vrhuncu rata dosegnule oko 110 dolara. No i takva razina i dalje je viša nego prije izbijanja sukoba.
Glavni ekonomist ESB-a Philip Lane upozorio je da četiri mjeseca povišenih cijena energije već stvaraju inflacijske pritiske koji će se vidjeti ove i iduće godine. Prema njegovim riječima, inflacija će biti iznad tri posto, a neizravni učinci vidjet će se u cijenama hrane, industrijskih proizvoda i usluga.
To je ključni razlog zašto ESB ne želi prebrzo proglasiti pobjedu. Ako se energetski šok ugradi u šire cijene i plaće, inflaciju će biti teže vratiti prema ciljanih dva posto.
Tržišta zato i dalje računaju na barem jedno dodatno povećanje kamatnih stopa ove godine. Nakon prošlotjednog povećanja, depozitna stopa ESB-a iznosi 2,25 posto, a dio analitičara očekuje još jedan potez u rujnu, kojim bi se stopa podigla na 2,5 posto.
Ekonomist JP Morgana Greg Fuzesi ocjenjuje da mogućnost mirovnog dogovora smanjuje dio pritiska na ESB, ali ne dovoljno da bi značajno promijenila očekivanja o daljnjem dizanju kamata. Slično razmišljaju i drugi dužnosnici središnje banke.
Guverner portugalske središnje banke Alvaro Santos Pereira upozorio je da će trebati vremena da se situacija na energetskom tržištu normalizira. Latvijski guverner Martins Kazaks istaknuo je da se šokovi često nadovezuju jedan na drugi te da se aktualni energetski šok još nije u potpunosti odigrao. Predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel dodao je da bi prestanak fiskalnih mjera kojima su vlade ublažavale cijene energije također mogao održati inflaciju povišenom u idućim mjesecima.
„Kraj sukoba ne znači nužno i trenutačan kraj šoka“, rekao je član Upravnog vijeća ESB-a Gabriel Makhlouf. Prema njemu, tek treba vidjeti koliko će se brzo normalizirati opskrbni lanci i cijene energije.
Dio ekonomista ipak smatra da bi ESB trebao pričekati s novim potezima. Pad cijena nafte mogao bi ublažiti ukupnu inflaciju i pomoći da inflacijska očekivanja ostanu pod kontrolom. U tom slučaju, središnja banka bi mogla dobiti vrijeme da procijeni hoće li se smirivanje tržišta energije zaista prenijeti na cijene u eurozoni.
Francuski središnji bankar Emmanuel Moulin upozorio je da ESB ne bi trebao unaprijed obećavati novi ciklus zaoštravanja. Prema njegovim riječima, iako je postojalo jedinstvo oko posljednjeg povećanja kamata, postojao je i konsenzus da se time ne signalizira automatski početak novog niza povećanja.
Pročitajte još:
No predsjednica ESB-a Christine Lagarde zasad šalje oprezniju poruku. Rekla je da je mogući dogovor dobra vijest ako se potvrdi u idućim danima, ali da ESB ne smije dopustiti ponovni bijeg inflacije.
„Moram ubiti inflaciju ako se probudi, jer ako inflacija izađe iz boce, vraćanje natrag bit će mnogo teže, skuplje i dugotrajnije“, poručila je Lagarde.
Za građane i poduzeća to znači da mir na Bliskom istoku ne mora automatski donijeti brzi kraj razdoblja skupljeg novca. Energetski šok možda slabi, ali ESB strahuje da njegovi učinci tek dolaze kroz cijene, plaće i poslovne troškove. Zato će idući mjeseci biti presudni: ako se nafta nastavi smirivati, pritisak na novo povećanje kamata mogao bi oslabjeti. Ako se inflacija pokaže tvrdokornijom, ESB bi ponovno mogao posegnuti za kamatama.
