Procjena kupnje zlata središnjih banaka u prvom tromjesečju snažno je revidirana, s prvotno navedenih 244 na samo 57 tona. To je najniža razina za prvo tromjesečje u više od 15 godina i mogući znak slabljenja jednog od ključnih izvora potražnje za zlatom.
Središnje banke u prvom su tromjesečju ove godine kupile znatno manje zlata nego što se dosad procjenjivalo, pokazuje novo izvješće Svjetskog vijeća za zlato.
Procijenjena kupnja smanjena je s 244 na 57 tona, što je najniža razina za prvo tromjesečje u više od 15 godina.
Kupnja središnjih banaka bila je jedan od glavnih pokretača globalne potražnje za zlatom u posljednje četiri godine te je pridonijela rekordnom rastu cijena plemenitog metala, koji je vrhunac dosegnuo početkom ove godine.
Usporavanje te potražnje moglo bi dodatno pritisnuti cijenu zlata, koja se već spustila gotovo 30 posto u odnosu na siječanjski maksimum.
Kupnja je sve teže mjerljiva
Aktivnosti središnjih banaka sve je teže procijeniti jer veliki kupci objavljuju sve manje podataka.
Posebno se ističe Kina, koja objavljuje samo dio informacija o svojim kupnjama. Neke središnje banke podatke o zlatnim rezervama dobrovoljno prijavljuju Međunarodnom monetarnom fondu, ali formalna obveza izvještavanja ne postoji.
Svjetsko vijeće za zlato koristi podatke konzultantske kuće Metals Focus, koja svoje procjene temelji na javnim objavama i tržišnim izvorima.
John Reade, tržišni strateg Svjetskog vijeća za zlato, rekao je da su pogreške u takvim procjenama povremeno neizbježne.
Kvaliteta javnih podataka pogoršala se od 2022., kada su američke sankcije Rusiji potaknule brojne zemlje u razvoju na smanjivanje ovisnosti o dolaru i veću tajnovitost pri kupnji zlata.
U prvom polugodištu kupljeno 345 tona
Središnje banke i druge službene institucije, uključujući državne investicijske fondove, u prvih su šest mjeseci kupile procijenjenih 345 tona zlata.
To je najniža polugodišnja razina od 2022. godine.
Revizija podataka za prvo tromjesečje provedena je nakon što je dio zlata, za koji se prvotno smatralo da je završio kod službenih kupaca, prebačen u kategoriju izvanburzovnih i ostalih transakcija.
Neke su službene institucije tijekom tog razdoblja bile i neto prodavatelji zlata. Među njima su institucije u Turskoj, Rusiji i Azerbajdžanu.
Nakon početka rata na Bliskom istoku dio državnih fondova iz regije također je počeo prodavati zlato, dijelom kako bi ublažio pad prihoda od nafte i plina.
Zlato više nema jednako čvrst oslonac
Središnje banke često se smatraju neformalnim osloncem cijene zlata jer njihova kupnja ublažava pad potražnje drugih ulagača.
Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, činile su gotovo trećinu ukupne potražnje za zlatom u drugom tromjesečju.
Ako se sadašnje usporavanje nastavi, taj bi mehanizam mogao oslabjeti, osobito u trenutku kada se smanjuje i interes investicijskih fondova.
Iz fondova kojima se trguje na burzi, a koji su pokriveni zlatom, tijekom drugog tromjesečja povučeno je 45 tona zlata, vrijednih približno četiri milijarde dolara.
Pročitajte još:
Ukupna globalna potražnja za zlatom u prvom polugodištu iznosila je oko 2.522 tone, što je približno dva posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Ipak, snažna revizija kupnje središnjih banaka pokazuje da je dio ranije procijenjene potražnje bio precijenjen te otvara pitanje može li zlato nastaviti računati na isti stupanj potpore službenih institucija.
