KoštaMe – platforma koja daje odgovor na vječno pitanje: “Koliko će me to koštati?”

Cijene koje vidimo često su tek početak priče. Konačan račun mogu značajno promijeniti stvari koje u startu nismo uzeli u obzir – od dodatnih radova i materijala do davanja, pregleda i drugih troškova. Upravo je taj jaz između “koliko nešto košta” i “koliko će me na kraju koštati” potaknuo nastanak platforme KoštaMe.com koja koja korisnicima daje procjenu ukupnog troška za različite proizvode i usluge. Kako je nastala ideja, kako se prikupljaju i provjeravaju podaci te kakvu ulogu u razvoju ima AI, otkrio nam je autor projekta Marko Krišto.

Za početak, kako se rodila ideja o KoštaMe.com? Je li iza nje stajalo neko osobno iskustvo – primjerice situacija u kojoj ste se iznenadili koliko vas je nešto zapravo koštalo – ili ste problem uočili kroz svakodnevni život i razgovore s drugim ljudima?

Ideja je nastala iz vrlo jednostavne frustracije koju sam i sam više puta imao. Na internetu je relativno lako pronaći pojedinačnu cijenu neke usluge ili proizvoda, ali puno je teže odgovoriti na pitanje: “Koliko će me sve to na kraju stvarno koštati?”

Primjerice, kod adaptacije stana možete pronaći cijenu keramike, sanitarija, majstora ili bojanja, ali korisniku je zapravo važan ukupan trošak projekta. Isto vrijedi za uvoz automobila, registraciju, zubne implantate, privatne zdravstvene preglede, putovanja ili niz drugih većih troškova.

KoštaMe je nastao upravo oko tog pitanja. Želio sam napraviti mjesto na kojem korisnik odgovori na nekoliko konkretnih pitanja i odmah dobije okvirnu procjenu ukupnog troška, realan raspon i objašnjenje što najviše utječe na konačan iznos.

Koliko je prošlo od ideje do realizacije i koliko je ljudi radilo na platformi?

Od prve ozbiljne ideje do javne verzije prošlo je svega nekoliko mjeseci. KoštaMe je u najvećoj mjeri moj samostalni projekt koji razvijam kroz DigiAdria obrt. Sam vodim koncept, razvoj proizvoda, strukturu kalkulatora, metodologiju, provjeru podataka, UX, monetizaciju i daljnji razvoj platforme. U razvoju se snažno oslanjam na AI alate koji mi omogućuju da puno brže programiram, testiram različite scenarije, obrađujem veće količine podataka i istražujem tržište nego što bi to bilo moguće klasičnim načinom rada.

Prije KoštaMe radio sam i na drugim digitalnim projektima, među kojima su LexPilot.eu i Žalba.eu, pa sam dio iskustva iz razvoja tih proizvoda prenio i na ovaj projekt. Danas KoštaMe ima 85 kalkulatora i broj kontinuirano raste.

Kako točno funkcionira KoštaMe.com i što se sve nudi korisniku?

Korisnik odabere kalkulator koji ga zanima, primjerice adaptaciju kupaonice, uvoz automobila, zubne implantate, privatni specijalistički pregled, masažu ili neku drugu uslugu. Nakon toga prolazi kroz nekoliko pitanja koja stvarno utječu na cijenu. Kalkulator zatim prikazuje procijenjeni trošak, raspon cijene i razradu najvažnijih stavki. Kod dijela kalkulatora korisnik može dobiti i PDF sa sažetkom procjene.

Platforma danas pokriva područja doma i gradnje, automobila, zdravstva, stomatologije, financija, obitelji, putovanja, digitalnih usluga, ljepote i njege te druge kategorije. Bitno je da KoštaMe ne pokušava zamijeniti konkretnu ponudu izvođača, ordinacije ili pružatelja usluge. Cilj je korisniku prije toga dati dovoljno dobru početnu informaciju da zna što ga približno čeka i koji troškovi ulaze u ukupnu cijenu.

Sustav koristi i umjetnu inteligenciju, koja je točno uloga AI-ja u cijeloj priči?

AI ima veliku ulogu u razvoju KoštaMe, ali ne na način da umjetna inteligencija jednostavno “izmisli” koliko nešto košta. Koristim AI prvenstveno kao razvojni i analitički alat: za programiranje, obradu podataka, istraživanje, pronalaženje anomalija, testiranje velikog broja scenarija, strukturiranje izvora i ubrzavanje razvoja. Konačne formule, ulazni parametri, rasponi i pravila svakog kalkulatora moraju imati tržišni i ekonomski smisao.

AI može vrlo uvjerljivo dati pogrešan odgovor. Zato svaki ozbiljniji kalkulator prolazi kroz automatizirane testove i ručne provjere stvarnih scenarija. Ako kod kaže da je sve matematički ispravno, a kalkulator korisniku izračuna potpuno nerealan iznos, onda taj kalkulator nije dobar bez obzira koliko je tehnički elegantno napravljen.

Kakve su prve reakcije, koje kategorije izazivaju najviše interesa?

Prve reakcije su vrlo dobre, prije svega zato što ljudi odmah razumiju problem koji KoštaMe rješava. Gotovo svatko ima neku situaciju u kojoj želi unaprijed znati koliko će ga nešto ukupno koštati. Najviše interesa zasad prirodno izazivaju kategorije u kojima su iznosi veći i postoji više skrivenih ili dodatnih troškova. To su prije svega adaptacije i gradnja, automobili, zdravstvo i stomatologija.

Velik interes izazivaju upravo kalkulatori kod kojih korisnik na početku zna samo glavnu cijenu, ali često ne uzima u obzir niz dodatnih stavki koje kasnije značajno povećavaju ukupni trošak. Projekt je vrlo brzo privukao i medijsku pozornost. KoštaMe su već predstavili BUG.hr, Netokracija, Monitor.hr i Radio Dalmacija, a u pripremi su i dodatne medijske objave.

Odakle uzimate podatke na kojima platforma temelji izračune i koliko je zahtjevno bilo izgraditi bazu podataka?

To je zapravo najzahtjevniji dio cijelog projekta. Ovisno o kalkulatoru koristim službene cjenike, službene tarife i formule, javno dostupne cjenike pružatelja usluga, tržišne ponude, više neovisnih izvora te anonimno prijavljene stvarno plaćene cijene tamo gdje postoji dovoljno podataka da imaju smisla.

Kod službenih troškova, primjerice određenih automobilskih davanja, model je jednostavniji jer postoje propisane formule i tablice. Kod građevine, stomatologije ili drugih tržišnih usluga situacija je puno složenija jer dvije naizgled iste usluge često nisu potpuno usporedive. Cijena može ovisiti o gradu, materijalu, opsegu radova, kvaliteti izvođača, dodatnim stavkama i nizu drugih faktora.

Zbog toga sam razvio i sustav provjere podataka koji prati kada je određeni skup cijena posljednji put verificiran, kada ga treba ponovno pregledati i jesu li se izvori u međuvremenu promijenili. Dugoročno gledano, održavanje kvalitetnih i aktualnih podataka vjerojatno je čak veći izazov od samog programiranja kalkulatora.

Koliko je teško na hrvatskom tržištu napraviti proizvod koji se temelji na podacima i pritom ulijeva povjerenje? Što vam je u tom smislu bilo najveći izazov?

Hrvatsko tržište je relativno malo, a velik dio cjenovnih podataka nije strukturiran. Mnoge tvrtke nemaju javne cjenike, neke cijene daju tek nakon pregleda ili izlaska na teren, a dvije usluge s istim nazivom mogu sadržavati potpuno različit opseg rada. Najveći izazov zato nije pronaći jednu cijenu, nego odlučiti koje podatke uopće možemo pošteno uspoređivati.

Od početka mi je bilo važno izbjeći lažnu preciznost. Ako podaci pokazuju da se neka usluga realno kreće između 1.500 i 2.200 eura, korisniku je korisnije i poštenije prikazati taj raspon nego tvrditi da će nešto koštati točno 1.843 eura. Povjerenje pokušavam graditi transparentnošću: prikazujemo kada su podaci provjereni, objašnjavamo metodologiju i jasno naglašavamo da se radi o informativnoj procjeni, a ne obvezujućoj ponudi.

Kako planirate zarađivati na platformi? Ako se ne varam, portal je besplatan za korisnike?

Da, KoštaMe je za korisnike besplatan i cilj mi je da tako ostane. Glavni poslovni model su kontekstualna partnerstva. Primjerice, korisniku koji upravo računa cijenu zubnog implantata može se uz kalkulator prikazati relevantna stomatološka ordinacija, dok se uz kalkulator osiguranja može prikazati partner iz osiguranja.

Važno je da KoštaMe nije klasična platforma za prodaju leadova. Ne prodajemo kontakt podatke korisnika niti ih automatski prosljeđujemo partnerima. Korisnik sam odlučuje želi li kliknuti na partnera i izravno otići na njegovu web-stranicu ili kontakt. Partnerski prikaz također je potpuno odvojen od metodologije izračuna. Partner ne može platiti bolji rezultat niti utjecati na procijenjenu cijenu. Već postoje prve aktivne partnerske suradnje, a taj model sada širimo kroz više kategorija portala.

Koliko je dosad uloženo u razvoj KoštaMe.com i jeste li projekt financirali vlastitim sredstvima?

Projekt je zasad u cijelosti financiran vlastitim sredstvima kroz DigiAdria obrt, bez vanjskih investitora. Teško mi je razvoj izraziti samo jednom novčanom brojkom jer je najveće ulaganje zapravo moje vrijeme. Da sam klasično angažirao vanjski razvojni tim za količinu funkcionalnosti koju KoštaMe danas ima – desetke kalkulatora, administratorske sustave, analitiku, generiranje PDF-a, partnerski sustav, sustav provjere podataka i cijelu infrastrukturu portala – tržišni trošak razvoja bio bi višestruko veći od stvarnog direktnog troška koji sam imao.

Upravo kombinacija vlastitog iskustva u digitalnom marketingu, razvoja digitalnih proizvoda i intenzivnog korištenja AI alata omogućila mi je da projekt razvijem uz relativno mali direktni financijski trošak.

Za kraj, koji su planovi za dalje? Što će biti sljedeći koraci vezani uz KoštaMe.com?

Kratkoročno nastavljam širiti broj kvalitetnih kalkulatora, ali fokus više nije samo na njihovom broju. Sada je sve veći naglasak na kvaliteti i svježini podataka, SEO-u i organskom prometu, međusobnom povezivanju kalkulatora, partnerskoj mreži i analitici ponašanja korisnika. Želim da KoštaMe dugoročno postane mjesto na koje korisnik dolazi prije veće financijske odluke i prvo provjeri koliko bi ga određeni projekt, zahvat ili usluga realno mogli koštati.

Paralelno razvijam nove kategorije i sustave za automatiziranu kontrolu aktualnosti podataka. Kako budemo prikupljali više povratnih informacija i stvarno plaćenih cijena, cilj je da procjene postaju sve preciznije i korisnije. Dugoročno postoji i mogućnost širenja koncepta na druga tržišta jer problem “koliko će me ovo na kraju stvarno koštati?” definitivno nije specifičan samo za Hrvatsku.