Klimatski rizici predstavljaju sve veći izazov, dok je Hrvatska među najslabije osiguranim zemljama u Europskoj uniji od šteta od vremenskih ekstrema, istaknuto je na okruglom stolu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Na okruglom stolu ‘Od rizika do otpornosti: Imovinska osiguranja i klimatski rizici – iskustva, izazovi i rješenja’ državni tajnik u Ministarstvu financija, Matej Bule, je naveo da su štete od vremenskih ekstrema u Hrvatskoj od 1980. do 2024. iznosile 4,7 milijardi eura, a od tog iznosa samo 110 milijuna eura je bilo osigurano.
Dakle, u Hrvatskoj osiguranje pokriva samo oko dva posto šteta, dok je prosjek EU oko 19 posto. Prema podacima Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) u Hrvatskoj je osigurano oko tri posto šteta od svih opasnosti, a zaštitni jaz je najveći za potrese i poplave.
Hrvatska je tako među najslabije osiguranima u Uniji, uz Bugarsku, Cipar, Litvu i Maltu koje također bilježe dva posto pokrivenosti osiguranjem, dok samo Rumunjska ima manje. Za usporedbu, u Danskoj to iznosi 61 posto, Nizozemskoj 47, a Belgiji 41 posto.
“Nikako ne možemo biti zadovoljni s činjenicom da je svega dva do tri posto rizika osigurano od strane osiguravajućih društava, s obzirom na to da znamo da klimatski rizici predstavljaju sve veći problem iz godine u godinu”, poručio je Bule, dodavši da to znači da oko 98 posto troška šteta snose građani, bilo vlastitim financiranjem ili kao porezni obveznici. Kazao je i da je fascinantna činjenica da i nakon razornih potresa 2020, iako je inicijalno postojao rast u osiguranju imovine, nije došlo do neke sustavnije promjene.
“Izgleda da se svi nadaju da će svaki potres u Hrvatskoj koji se dogodi biti saniran na isti način kao i ovaj zadnji, a to je velikim dotacijama i intervencijom države”, rekao je Bule, dodavši da je dosad na sanaciju posljedica zagrebačkog i petrinjskog potresa potrošeno više od pet milijardi eura. Gledano po regijama, naveo je, štete su najveće u slavonskim županijama, lani im je vrijednost premašivala 300 milijuna eura, a dominantno su bile od suša.
Bule je kazao da hrvatsko gospodarstvo mora iznaći načine kako da nekim kolektivnim oblicima osiguranja u maksimalnoj mogućoj mjeri ublaži rizike, dodavši i da je plan Ministarstva financija pokrenuti intenzivniji dijalog s industrijom osiguranja oko modela koji bi za Hrvatsku bio optimalan. “Kada je riječ o tržištu osiguranja, dosad su to najčešće bili modaliteti gdje bi to na neki način bilo obvezno ili bi se značajnije subvencioniralo. Treba vidjeti koji je model za Hrvatsku najbolji i koliko bi to koštalo samu industriju, korisnike te u konačnici državni proračun”, izjavio je Bule.
Govoreći u kontekstu velikog broja neosiguranih domaćinstava i gospodarskih subjekata, predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK i član Uprave Croatia osiguranja, Robert Vučković, je izjavio da je njihov pogled vrlo često usmjeren u državni proračun, međutim, s obzirom na klimatske promjene i rastuće te sve češće vremenske ekstreme, proračunska sredstva u budućnosti neće biti dostatna da pokrije sve štete.
“Zato treba tražiti sustavne modele da se poveća klimatska otpornost i općenito otpornost cijelog gospodarstva. Često gospodarstvenici i građani gledaju u osiguranje kao trošak, međutim rekao bih da je to prvenstveno ulaganje u financijsku sigurnost u budućnosti”, izjavio je Vučković.
Na razini EU-a, Europske središnje banke (ESB) i EIOPA-e naziru se određene inicijative oko formiranja solidarnih fondova, međutim po riječima Vučkovića oni neće biti dostatni da u potpunosti pokriju štete već bi trebali biti komplementarni s nacionalnim modelima. Stoga je pozvao na raspravu oko izrade nacionalnog modela otpornosti prema klimatskim promjenama i katastrofalnim rizicima.
“Klimatski rizici još uvijek nisu redovan dio strateškog i investicijskog planiranja i to je ključna promjena koju trebamo postići. Globalno je oko 62 posto šteta od prirodnih katastrofa neosigurano. Neosigurani klimatski rizik ne nestaje, nego samo mijenja vlasnika – ako ga ne preuzme osiguravatelj, trošak ostaje poduzećima i građanima ili se kroz kreditni rizik i troškove obnove prenosi na financijski i javni sektor. Osiguranje je stoga ključan instrument financijske otpornosti, ali ne može biti jedini odgovor na fizičke klimatske rizike. Potreban je sustavni pristup kako bi se pronašli najbolji modeli za Hrvatsku”, istaknuo je zamjenik predsjednika HGK-a Tomislav Radoš.
Iznio je podatak Svjetske banke prema kojem bi hrvatski BDP do 2050. mogao biti 2,1 posto manji zbog modeliranih scenarija klimatskih nepogoda, ako se ne poduzmu dodatne mjere, prenosi Hina.
Pročitajte još:
Članica Upravnog vijeća Hanfe, Martina Verić, je kazala da s porastom svijesti o klimatskim rizicima raste i premija osiguranja od elementarnih nepogoda, koja je u razdoblju od 2020. do 2025. rasla u prosjeku deset posto godišnje. Uz rast premije, raste i iznos prijavljenih šteta, koji je od 2020. u prosjeku na godišnjoj razini iznosio oko 68 milijuna eura. Ipak, taj iznos je i dalje relativno nizak u odnosu na ukupnu vrijednost prijavljenih šteta od elementarnih nepogoda, napomenula je Verić.
“Problemi sa sušama, poplavama i olujama bi se događali da i ne postoje klimatske promjene, no s njima raste intenzitet, trajanje i broj takvih događaja”, istaknuo je ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler.
