Zatvaranje 104 trgovine Studenca, najavljeno u sklopu restrukturiranja poslovanja, otvara i pitanje dugoročne isplativosti malih prodavaonica u Hrvatskoj.
Analiza izrađena usporedbom službenog popisa trgovina predviđenih za zatvaranje i podataka Popisa stanovništva 2021., pokazuje da se 32 poslovnice, odnosno gotovo 31 posto ukupnog broja, nalaze u naseljima s manje od tisuću stanovnika. Među njima je 20 trgovina smješteno u naseljima koja imaju manje od 500 stanovnika.
Riječ je o zatvaranjima koja obuhvaćaju gotovo cijelu Hrvatsku, od velikih gradova do malih mjesta u kojima dostupnost trgovine može imati važnu ulogu u svakodnevnom životu stanovnika.
No podaci istodobno otvaraju i šire gospodarsko pitanje: koliko je postojeća mreža malih trgovina prilagođena demografskim promjenama, troškovima poslovanja i kupovnoj moći lokalnog stanovništva?
Studenac je najavio da će nakon zatvaranja 104 trgovine njegova maloprodajna mreža brojiti 1.165 poslovnica, uz procjenu da će zadržati približno 95 posto dosadašnjih maloprodajnih prihoda. To upućuje na zaključak da poslovnice predviđene za zatvaranje ostvaruju razmjerno malen dio ukupne prodaje.
Najviše zatvaranja u Sisačko-moslavačkoj županiji
Tako najviše trgovina zatvara se u Sisačko-moslavačkoj županiji, njih 14. Slijede Grad Zagreb i Splitsko-dalmatinska županija s po 13 te Bjelovarsko-bilogorska županija s 12 poslovnica.
U Primorsko-goranskoj županiji zatvara se osam trgovina, a u Dubrovačko-neretvanskoj šest. Po pet poslovnica zatvara se u Koprivničko-križevačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Zadarskoj županiji. Zatvaranja su predviđena u ukupno 19 županija.
Međutim, kada se broj trgovina usporedi s brojem stanovnika, posebno se izdvajaju Bjelovarsko-bilogorska i Sisačko-moslavačka županija.
U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji na 100.000 stanovnika dolazi 11,8 trgovina predviđenih za zatvaranje, dok je u Sisačko-moslavačkoj taj pokazatelj 10. Obje županije tijekom posljednjih desetljeća bilježe izražene demografske gubitke, što dugoročno utječe i na potencijal lokalne potrošnje.
Trgovine se zatvaraju i u naseljima sa stotinjak stanovnika
Posebno su zanimljivi podaci za najmanja naselja. Tako, u Stubalju, naselju u Sisačko-moslavačkoj županiji koje prema Popisu 2021. ima 136 stanovnika, zatvara se trgovina na adresi Stubalj 61. U Blagorodovcu, koji ima 155 stanovnika, zatvara se trgovina u Ulici Stjepana Radića, dok Tomaš u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, sa 192 stanovnika, također ostaje bez Studenčeve poslovnice.
Na popisu su i Tuhelj sa 195 stanovnika, Donja Budičina sa 196, Madžari sa 199, Potomje s 209 te Veliko Svinjičko s 226 stanovnika.
Zatvaranja su predviđena i u Okolima, Dubravki, Babinom Polju, Cigleni, Kozaricama i Carevdaru, naseljima koja prema posljednjem popisu imaju između 200 i 350 stanovnika.
Ukupno se 39 trgovina, odnosno 37,5 posto svih predviđenih zatvaranja, nalazi u naseljima s manje od dvije tisuće stanovnika. Ako se granica podigne na pet tisuća stanovnika, riječ je o 48 trgovina ili 46,2 posto ukupnog broja.
Njihovo zatvaranje također ne znači nužno da stanovnici ostaju bez mogućnosti kupnje osnovnih namirnica jer u pojedinim mjestima posluju i drugi trgovci.
U velikim gradovima drukčija računica
Istodobno, značajan dio zatvaranja odnosi se na urbana područja. Tako, na području Grada Zagreba zatvara se 13 poslovnica, uključujući jednu u Sesvetama. U Splitu je predviđeno zatvaranje sedam trgovina, u Rijeci šest, a u Bjelovaru četiri.
Za razliku od malih naselja, gdje poslovanje trgovina može biti ograničeno malim brojem potencijalnih kupaca, u velikim gradovima važniju ulogu mogu imati konkurencija, troškovi zakupa poslovnog prostora i preklapanje prodajnih područja.
Studenac je proteklih godina mrežu širio otvaranjem novih trgovina i preuzimanjem drugih trgovačkih lanaca. Takav model omogućuje relativno brzo povećanje tržišnog udjela, ali može dovesti i do situacije u kojoj više poslovnica istog trgovca posluje na malom geografskom području.
Demografija postaje važan čimbenik maloprodaje
Hrvatska je prema Popisu 2021. imala 3,87 milijuna stanovnika, gotovo 400 tisuća manje nego deset godina ranije. Smanjenje stanovništva posebno je izraženo u pojedinim kontinentalnim županijama i ruralnim područjima.
Za maloprodaju takve promjene imaju dugoročne posljedice. Manji broj stanovnika znači manji broj potencijalnih svakodnevnih kupaca, dok starenje stanovništva, iseljavanje i promjene potrošačkih navika dodatno mijenjaju strukturu lokalne potražnje.
Pritom troškovi održavanja trgovine ne padaju nužno istim tempom kao promet. Za poslovnicu u malom naselju i dalje je potrebno osigurati zaposlenike, opskrbu, energiju i prostor, bez obzira na to koliko se broj kupaca smanjio.
S druge strane, mala lokalna trgovina često ima gospodarsku i društvenu funkciju koja nadilazi njezinu profitabilnost, osobito za starije stanovništvo i kućanstva bez osobnog automobila.
Pročitajte još:
Zatvaranje Studenčevih trgovina zato ima dvije dimenzije. Za kompaniju je riječ o smanjivanju troškova i pokušaju financijske stabilizacije u predstečajnom postupku, dok za pojedine lokalne sredine može značiti promjenu dostupnosti svakodnevne opskrbe.
U konačnici, Studenčevo restrukturiranje bit će i pokazatelj koliko je dosadašnji model brzog širenja mreže malih trgovina financijski održiv na hrvatskom tržištu, osobito u sredinama u kojima se broj stanovnika i potencijalnih kupaca kontinuirano smanjuje.
STUDENAC društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i proizvodnju
Četvrt Ribnjak 17, 21310, Omiš, Hrvatska
854.410.324,60 (2025)
6.890, (2025)
